11 mogućih razloga zašto ste često bolesni

Curenje nosa i blagi kašalj koji se jave nekoliko puta godišnje nisu nešto što bi trebalo izazvati posebnu zabrinutost, no ako imate osjećaj da ste stalno bolesni te da svaki put kada je netko oko vas bolestan i vi postanete bolesni, ovo mogu biti neki od uzročnika s kojima se trebate obračunati.

S početkom proljeća i jeseni uvijek dolazi i sezona prehlade i gripe te nije neuobičajeno da u tom razdoblju završite u krevetu s povišenom temperaturom i bolnim grlom. Nije čudno ni ako se to dogodi u nekom drugom periodu godine, no ako se javlja često, gotovo svake sezone ili više puta unutar istog razdoblja, možda je u pitanju neki drugi problem zbog kojeg ste često bolesni. Healthline navodi nekoliko takvih problema koji mogu povećati šansu da će mikrobi iz okoliša dovesti do razvijanja simptoma bolesti.  

Neuravnotežena prehrana

Ako ne pratite dobro uravnoteženu prehranu, vaše tijelo ne može optimalno funkcionirati. Loša prehrana također povećava rizik od raznih bolesti. Dobra i uravnotežena prehrana podrazumijeva da unosite dovoljno hranjivih tvari, vitamina i minerala koji su potrebni vašem tijelu. Različite dobne skupine imaju različite prehrambene potrebe i zahtjeve, ali ista opća pravila vrijede za ljude svih dobnih skupina:

    Svakodnevno jedite raznovrsno voće i povrće.
    Odaberite nemasne proteine umjesto masnih.
    Ograničite dnevni unos masti, natrija i šećera.
    Jedite cjelovite žitarice kad god je to moguće.

Nedostatak vitamina D

Ako ste često bolesni, možda će vam pomoći povećani unos vitamina D. Novija studija pokazala je da dodaci vitamina D mogu smanjiti vjerojatnost da će osoba imati akutnu infekciju dišnih puteva. Nedostatak vitamina D također se povezuje s oslabljenim imunosnim sustavom. Povećajte unos vitamina D hranom kao što su masna riba, žumanjci i gljive. Boravak na suncu 10 do 15 minuta svaki dan još je jedan način da iskoristite dobrobiti ovog “sunčanog vitamina”. Kako navodi NIH, većina odraslih osoba trebala bi dobiti najmanje 15 mikrograma vitamina D svaki dan. Za većinu odraslih osoba sigurno je konzumirati do 100 mikrograma svaki dan.

Dehidracija

Svako tkivo i organ unutar tijela ovisi o vodi. Voda pomaže u prijenosu hranjivih tvari i minerala do stanica i održava usta, nos i grlo vlažnima što je iznimno važno za sprječavanje bolesti. Iako se tijelo sastoji od 60 posto vode, tekućinu gubite mokrenjem, pražnjenjem crijeva, znojenjem, pa čak i disanjem. Dehidracija se javlja kada ne nadoknadite tekućinu koju izgubite, a ponekad je teško prepoznati blagu do umjerenu dehidraciju, ali se od nje možete razboljeti. Simptomi blage do umjerene dehidracije mogu se zamijeniti s općim bolovima, umorom, glavoboljom i zatvorom. I akutna i kronična dehidracija mogu biti opasne, čak i opasne po život. Simptomi uključuju:

    Ekstremnu žeđ
    Podočnjake
    Glavobolju
    Nizak krvni tlak ili hipotenziju
    Ubrzan rad srca
    Zbunjenost ili letargiju.

Liječenje je jednostavno, pijte vodu cijeli dan, osobito u vrućim ili vlažnim uvjetima. Konzumiranje hrane s visokim udjelom vode, poput voća i povrća, također vas održava hidriranim tijekom dana. Sve dok redovito mokrite i ne osjećate žeđ, vjerojatno pijete dovoljno da ostanete hidrirani. Još jedan pokazatelj odgovarajuće hidracije je da vam boja urina treba biti blijedo žuta (ili gotovo bistra).

Nedostatak sna

Ljudi koji ne spavaju dovoljno tijekom noći imaju veću vjerojatnost da će se razboljeti. Vaš imunosni sustav oslobađa citokine dok spavate. Citokini su proteinski glasnici koji se bore protiv upala i bolesti. Tijelo treba više ovih proteina kada ste bolesni ili pod stresom, no ne može proizvesti dovoljno zaštitnih proteina ako ste neispavani. To smanjuje prirodnu sposobnost tijela da se bori protiv infekcija i virusa. Dugotrajni nedostatak sna također povećava rizik od pretilost, srčanih bolesti, kardiovaskularnih problema i dijabetesa. Većina odraslih osoba treba između sedam i osam sati sna svaki dan. Tinejdžeri i djeca trebaju čak 10 sati sna svaki dan, navodi Mayo Clinic.

Prljave ruke

Ruke dolaze u kontakt s mnogim mikrobima tijekom dana. Kada ne perete ruke redovito, a zatim dodirujete lice, usne ili hranu, možete širiti bolesti. Možete se čak i ponovno zaraziti istom zarazom koju već imate. Jednostavno pranje ruku tekućom vodom i antibakterijskim sapunom 20 sekundi pomaže vam da ostanete zdravi i izbjegnete bakterije koje uzrokuju bolest. Kada čista voda i sapun nisu dostupni, koristite sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola koja sadrže najmanje 60 posto alkohola.

Kada ste bolesni, maramicama dezinficirajte radne površine, ručke na vratima i elektroniku poput telefona, tableta ili računala. Kako biste spriječili širenje bolesti, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju pranje ruku u ovim situacijama:

    Prije i poslije pripreme hrane
    Prije jela
    Prije i poslije njege bolesne osobe
    Prije i poslije obrade rane
    Nakon korištenja kupaonice
    Nakon mijenjanja pelena ili pomaganja djetetu oko nužde
    Nakon kašljanja, kihanja ili ispuhivanja nosa
    Nakon dodirivanja kućnih ljubimaca ili rukovanja otpadom ili hranom kućnih ljubimaca
    Nakon rukovanja smećem.

Loše oralno zdravlje

Zubi su prozor u vaše zdravlje, a usta su sigurno utočište i za dobre i za loše bakterije. Kada niste bolesni, prirodna obrana vašeg tijela pomaže u održavanju vašeg oralnog zdravlja. Svakodnevno četkanje i čišćenje koncem također drži opasne bakterije pod kontrolom, no kada štetne bakterije rastu izvan kontrole, mogu uzrokovati upale i probleme i na drugim mjestima u tijelu. Dugotrajni oralni zdravstveni problemi mogu imati veće posljedice, a loše oralno zdravlje povezano je s nekoliko stanja, uključujući srčane bolesti, moždani udar i endokarditis, infekcija unutarnje ovojnice srca. Kako biste održali zdrave zube i desni, perite zube najmanje dva puta dnevno, osobito nakon obroka. Također zakažite redovite preglede kod stomatologa.

Poremećaji imunosnog sustava

Poremećaji imunosnog sustava nastaju kada se imunosni sustav osobe ne bori efikasno protiv antigena, štetnih tvari koje ulaze u organizam i uključuju bakterije, toksine, viruse, gljive i alergene kao što je pelud. U zdravom tijelu se invazivni antigen susreće s antitijelima, proteinima koji uništavaju štetne tvari. Međutim, neki ljudi imaju narušenu funkciju imunosnog sustava te ne mogu proizvesti učinkovita protutijela za sprječavanje bolesti. Poremećaj imunosnog sustava možete naslijediti ili može biti rezultat pothranjenosti te također slabi kako starite. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako sumnjate da vi ili član vaše obitelji imate poremećaj imunosnog sustava.

Genetika

Smanjen broj bijelih krvnih zrnaca također može biti odgovor na pitanje zašto ste često bolesni. Ovo stanje je poznato kao leukopenija, a može biti naslijeđeno od roditelja ili uzrokovano drugom bolešću. Nizak broj leukocita povećava rizik od infekcije. S druge strane, visok broj leukocita može vas zaštititi od bolesti, a slično niskom broju leukocita, također može biti rezultat genetike. Iz tog razloga neki ljudi jednostavno mogu biti prirodno bolje opremljeni za borbu protiv prehlade ili gripe.

Simptomi alergije bez alergije

Možete osjetiti simptome sezonskih alergija, poput svrbeža očiju, suznog nosa i začepljene glave, a da zapravo niste alergični. Ovo stanje se naziva nealergijski rinitis. Prema radu objavljenom u časopisu Allergy, Asthma & Immunology Research, pogađa gotovo 20 milijuna Amerikanaca. Simptomi nealergijskog rinitisa slični su onima kod alergijske reakcije, ali umjesto da ga uzrokuju ambrozija, trava, pelud drveća ili neki drugi tipični alergeni, nealergijski rinitis uzrokuju jaki mirisi, određena hrana, stres, promjene vremena ili čak suhi zrak. Iritacija i oticanje sluznice nosnih prolaza također uzrokuju nealergijski rinitis. Krvne žile u nosu se šire i krv pojačano teče u nosnu sluznicu što uzrokuje abnormalno širenje i upalu u nosu te nalikuje simptomima alergije. Većini ljudi dijagnosticira se nealergijski rinitis nakon negativnih testova na česte alergene.

Previše stresa

Stres je normalan dio života i može biti zdrav u malim količinama, no kronični stres može utjecati na tijelo i smanjiti prirodni imunosni odgovor vašeg tijela. Time se može odgoditi zacjeljivanje rana i ozdravljenje od bolesti, povećati učestalost i težina infekcija i pogoršati postojeći zdravstveni problemi. Prakticirajte tehnike smanjenja stresa, kao što su:

    Uzimanje pauza od računala tijekom dana
    Izbjegavanje mobitela nekoliko sati nakon što dođete kući
    Slušanje umirujuće glazbe nakon stresnog radnog sastanka
    Vježbanje kako biste smanjili stres i poboljšali svoje raspoloženje
    Možete se opustiti kroz glazbu, umjetnost ili meditaciju.

Što god to bilo, pronađite nešto što smanjuje stres i pomaže vam da se opustite. Potražite stručnu pomoć ako ne možete sami kontrolirati stres u svakodnevnom životu.

Mikrobi i djeca

Djeca imaju najviše društvenih kontakata što ih izlaže visokom riziku za prijenos bakterija. Igranje s drugom djecom u vrtiću, školi ili igraonicama, igranje na prljavim spravama za igranje i skupljanje predmeta s tla samo su neki od slučajeva u kojima se mogu širiti mikrobi. Naučite svoje dijete dobrim higijenskim navikama, poput čestog pranja ruku i kupajte ga svaki dan. To pomaže u zaustavljanju širenja virusa i bakterija u vašem kućanstvu. Često perite vlastite ruke, brišite zajedničke površine kada se netko razboli i dijete zadržite kod kuće ako je bolesno.