Na današnji dan, 18. studenoga, obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Hrvatska se prisjeća 35. obljetnice sloma obrane Vukovara i stravičnih zločina počinjenih nad stanovništvom Škabrnje, ali i svih žrtava koje su svoje živote položile u obrani Hrvatske.
Ovaj datum podsjeća na jedan od najtežih i najtragičnijih dana Domovinskog rata. Vukovar, grad koji je gotovo tri mjeseca odolijevao napadima daleko nadmoćnijih snaga, 18. studenoga 1991. pao je nakon 87 dana opsade. Istoga dana dogodio se i jedan od najtežih zločina nad civilnim stanovništvom u Škabrnji.
Bitka za Vukovar – 87 dana otpora
Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza 1991. godine, kada su JNA i srpske paravojne postrojbe pokrenule opći napad na grad. Obranu Vukovara činilo je oko 1.800 hrvatskih branitelja, pripadnika Zbora narodne garde, policije i dragovoljaca HOS-a, ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu.
Tijekom gotovo tri mjeseca grad je bio izložen neprestanim napadima, granatiranju i razaranju. U Vukovaru se nalazilo više od 15.000 civila, a branitelji su, unatoč velikoj brojčanoj i tehničkoj nadmoći napadača, pružali otpor i pokušavali zaštititi stanovništvo.
Slomu obrane prethodili su padovi okolnih naselja. Nakon pada Lušca početkom studenoga i Bogdanovaca 10. studenoga, obrana grada bila je dodatno oslabljena. Dana 18. studenoga hrvatski branitelji i civili morali su se povući iz grada.
Pad Vukovara pratili su masovni ratni zločini, ubojstva, odvođenja u zatočeništvo i deportacije. Među najpoznatijim mjestima stradanja nalazi se Ovčara, gdje su nakon pada grada odvedeni i ubijeni ranjenici, branitelji i civili iz vukovarske bolnice. Među žrtvama su bili i ljudi koji su prethodno trebali biti zaštićeni kao ranjenici i bolesnici.
Tijekom opsade i nakon pada grada poginuli su brojni branitelji i civili, više od 22.000 Vukovaraca prognano je iz svojih domova, a tisuće zarobljenih odvedene su u srpske koncentracijske logore. Vukovar je ostao pod okupacijom sve do mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, koja je završena 15. siječnja 1998. godine.
Posljedice ratnog stradanja vidljive su i danas. Hrvatska još traga za 1.725 nestalih i smrtno stradalih osoba iz Domovinskog rata, među kojima je i 320 osoba čiji se nestanak i stradavanje povezuju s Vukovarom.
Škabrnja – zločin nad civilima i braniteljima
Istoga dana, 18. studenoga 1991., teško je stradala i Škabrnja, mjesto u zadarskom zaleđu. Pripadnici JNA, srpskih paravojnih snaga i drugih naoružanih skupina napali su mjesto i počinili zločine nad hrvatskim civilima i braniteljima.
Tijekom napada ubijena su 43 hrvatska civila, a stradali su i hrvatski branitelji. Među žrtvama su bile žene, starije osobe i drugi stanovnici koji nisu sudjelovali u borbama. Nakon napada Škabrnja je spaljena i gotovo potpuno uništena, a katolička crkva srušena do temelja.
Preživjeli stanovnici bili su protjerani, a dio muškaraca odveden je u zatočeništvo i logore. Stradanje Škabrnje nije završilo završetkom napada. Nakon povratka stanovništva i oslobođenja mjesta u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, dodatne žrtve stradale su od posljedica minski zagađenog područja.
Škabrnja je, uz Vukovar, postala jedno od najvažnijih mjesta sjećanja na stradanje hrvatskog stanovništva tijekom Domovinskog rata.
Obilježavanje 35. obljetnice
Ovogodišnje obilježavanje u Vukovaru održava se pod geslom „Hrabrost, žrtva, sloboda”. Središnji komemorativni program održava se u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro”, odakle sudionici kreću u Kolonu sjećanja prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.
Ovogodišnju Kolonu predvode hrvatski branitelji Vukovara i djelatnici ratne vukovarske bolnice, liječnici, medicinsko osoblje i svi oni koji su tijekom opsade, u iznimno teškim uvjetima, spašavali živote ranjenika i civila.
Na Memorijalnom groblju polažu se vijenci i pale svijeće u spomen na poginule i nestale, a svetu misu za žrtve Domovinskog rata predvodi vrhbosanski nadbiskup i metropolit mons. Tomo Vukšić.
Svoje žrtve i ove se godine prisjeća i Škabrnja, gdje se održavaju komemoracija, Kolona sjećanja, polaganje vijenaca i sveta misa.
Sjećanje koje ne blijedi
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje državni je blagdan i neradni dan u Republici Hrvatskoj od 2020. godine.
Vukovar i Škabrnja ostaju trajni simboli stradanja, hrabrosti i otpora. Njihova žrtva podsjeća na cijenu slobode, ali i na obvezu da se ne zaborave poginuli, nestali, ranjeni, prognani i svi oni koji su prošli kroz ratne strahote.
Trideset pet godina poslije, sjećanje na studeni 1991. i dalje se prenosi s generacije na generaciju. Za obitelji žrtava to nije samo datum u kalendaru, nego trajna bol i čekanje odgovora, a za sve ostale podsjetnik na važnost čuvanja sjećanja na Domovinski rat.
Vukovar i Škabrnja – mjesta posebnog sjećanja i poštovanja. Njihove žrtve ne smiju biti zaboravljene.

