IstaknutoSvijet

23 godine od smrti Franje Tuđmana

Dvadeset i treća je godišnjica smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Tom je prigodom izaslanstvo, predvođeno predsjednikom HDZ-a i Vlade Hrvatske Andrejem Plenkovićem, položilo vijenac i zapalilo svijeću na njegovu grobu na zagrebačkom groblju Mirogoju.

”Odajemo počast čovjeku koji je najzaslužniji za stvaranje hrvatske države, koja i ovih dana ostvaruje ključne nacionalne interese, na temeljima koje je Tuđman postavio 90-ih stvarajući hrvatsku državu”, izjavio je Mario Kapulica, predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman.

U Velikom Trgovišću, Tuđmanovom rodnom mjestu, uz spomenik pored njegove rodne kuće vijenac su položili i zapalili svijeće glavni tajnik HDZ-a Krunoslav Katičić i čelnici županijske organizacije stranke.

Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju školu završio je u Zagrebu. Od 1941. sudjelovao je u antifašističkom partizanskom pokretu. Nakon II. svjetskog rata završio je studij u Beogradu na Višoj vojnoj akademiji. Iako je 1960. promaknut u čin generala, sljedeće godine napustio je vojnu službu i posvetio se znanstvenom i publicističkom radu. U Zagrebu je 1961. osnovao Institut za historiju radničkoga pokreta gdje je obnašao dužnost direktora do 1967. godine. Profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1963., a doktorom povijesnih znanosti postaje 1965. godine.

Izbačen je iz Saveza komunista Hrvatske 1967. kad je morao napustiti i Institut, uklonjen je sa Sveučilišta u Zagrebu te umirovljen radi sprečavanja javne djelatnosti.

U prvome političkom procesu godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora, a 1981. na tri godine zatvora i zabranu javnog djelovanja u razdoblju od pet godina, – zbog davanja intervjua švedskoj i njemačkoj televiziji te francuskom radiju, u kojima je govorio o svojim povijesnim prosudbama u prilog pluralističkoj demokraciji. Od 1987. kad mu je vraćena putovnica, putuje u inozemstvo gdje svojim predavanjima dovodi do buđenja i stvaranja hrvatskoga nacionalnog demokratskog pokreta među hrvatskim iseljenicima. Hrvatsku demokratsku zajednicu osnovao je 1989. kada postaje njezinim predsjednikom.

Umro je u Zagrebu 10. prosinca 1999., a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj 13. prosinca uz državne i vojne počasti.

Odgovori