6 vrsta povrća koje će uspjeti čak i ako ga zanemarite

Sve povrće zahtijeva malo truda u fazama sadnje i berbe, prenosi Gardening Know How.  Ali u međuvremenu se neki usjevi mogu uglavnom prepustiti sami sebi. O kojim vrstama se radi, otkrivamo u nastavku.

1. Cikla

Uzgoj cikle je dosta lagan ako radite s tlom koje dobro drenira – u protivnom ćete ga jednostavno morati nadopuniti organskom tvari.

Cikla je povrće za hladno vrijeme koje se može uzgajati tijekom cijele zime ili saditi nakon zadnjeg mraza u hladnijim zonama. Može se postaviti u polusjenu.

Posadite sjeme na razmak od 2,5 do 5 cm u redove i lagano prekrijte zemljom prije zalijevanja. Biljke bi trebale niknuti u roku od tjedan ili dva, a cikla će biti spremna za žetvu u roku od dva do tri mjeseca.

Ako jedete manju ciklu, dobit ćete slađi okus, dok će veća cikla biti manje ukusna, ali će imati deblju koru koja će vam omogućiti dulje čuvanje.

2. Rabarbara

Rabarbara je višegodišnje povrće koje se obično jede u desertima – iako je jednako ukusna i u slanim jelima. Biljke se vraćaju iz godine u godinu, ali se ne bi trebale brati prije druge ili čak treće godine kako bi se ustalile.

Uzgoj rabarbare izvodi se lako. Stabljike i listovi trebaju malo prostora da se rašire, tako da će svaka biljka zahtijevati oko kvadratni metar prostora.

Ako rabarbaru posadite uz rub svog vrta, ona neće smetati drugim usjevima kad nikne svakog proljeća.

Njega za biljke rabarbare je minimalna – idealno je dodati kompost u proljeće, povremeno plijeviti korov oko stabljika i zalijevati po suhom vremenu. Berba rabarbare moguća je tijekom proljeća i ljeta, kada stabljike dosegnu duljinu od najmanje 25 cm.

Usporite berbu krajem lipnja/početkom srpnja kako biste bili sigurni da biljka ima dovoljno energije da preživi zimu.

3. Češnjak

Malo je usjeva koji zahtijevaju tako malo pažnje kao češnjak, ali treba mu neko vrijeme da naraste – u prosjeku oko 180-210 dana.

Uzgoj češnjaka zahtijeva niske temperature: u hladnijim zonama sadite četiri do šest tjedana prije nego što tlo smrzne, a u toplijim zonama možete saditi tijekom cijele zime, do veljače. Prije sadnje u tlo treba ukopati organsku tvar kao što je kompost.

Lukovicu razdvojite na pojedinačne češnjeve i posadite svaki na dubinu od oko 2,5 cm, na razmaku od 5 do 10 cm, u redove udaljene od 31 do 46 cm. Klinčiće treba saditi tako da deblji kraj ide na dno.

Pokrijte klinčiće zemljom, zalijte, zatim se opustite i pričekajte da narastu. Češnjak možete brati nakon što lišće poprimi smeđu boju.

Za najbolji urod preporučuje se prihranjivanje biljaka češnjaka svaka 3-4 tjedna do kasnog proljeća. Zalijevajte i u sušnim razdobljima. Međutim, čak i ako potpuno zaboravite na češnjak, vjerojatno ćete imati što ubrati u ljeto.

4. Zimska tikva

Postoji širok raspon sorti zimskih tikvica koje možete izabrati. Ukusnim plodovima treba dugo vremena da sazriju – 80 do 110 dana – ali budući da su dovoljno čvrsti da čine osnovu glavnih obroka, čekanje se isplati.

Uzgoj zimskih tikvica nije težak, ali treba vam malo prostora da se biljke rašire. Trebali biste započeti sa sadnjom čim prođe mogućnost proljetnog mraza, a kao što im ime govori, zimske tikvice bit će spremne za berbu između jeseni i zime.

Posadite sjeme ravno u zemlju, u bogato, dobro drenirano tlo oblikovano u brežuljke. Nakon što dosegnu visinu od oko 5 cm, stanjite sadnice na tri biljke po brežuljku, međusobno udaljene1 m.

Za najbolje rezultate trebate zalijevati u sušnim razdobljima i staviti slamnati kompost ispod plodova kako biste ih zaštitili od promjene boje na tlu.

5. Krumpir

Krumpir je hladno sezonsko povrće idealno za sjevernu klimu, iako se može uzgajati kao zimski usjev na jugu.

Uzgoj krumpira je privlačna opcija jer postoji više od 100 vrsta krumpira. To je također svestrana kultura koja se dobro skladišti.

Krumpir u ranoj sezoni sadi se u kasnu zimu ili rano proljeće i potrebno mu je do tri mjeseca da dostigne zrelost. Oni su vrsta povrća koja zahtijeva najmanje održavanje i mogu se uzgajati kao krumpiri u spremnicima ili u vrećama za uzgoj.

Srednjesezonski – ili glavni usjev – krumpir je glavni, veći usjev koji se sadi u proljeće i treba mu 4-5 mjeseci da dostigne zrelost. Najbolje ih je saditi u zemlju.

Međutim, iako je potrebno malo strpljenja, krumpir je nezahtjevna biljka, kojoj je za rast potrebno malo više od blagih temperatura i tla.

Kad sade sjemenski krumpir, vrtlarima se obično savjetuje da ih posade na oko 5 do 7,5 cm dubine i oko 60 cm jedan od drugoga.

Ako se ne želite previše baviti uzgojem krompira, b itno je da svoje sjemenske krumpire u početku zakopate na 12 do 15 cm dubine, čime ćete izbjeći izlaganje suncu i osigurati daljni rast bez mnogo intervencije.  

Za najbolje rezultate, obogatite tlo gnojivom u vrijeme sadnje, a zatim još jednom pognojite kada biljke budu visoke od 20-31 cm. Zalijevajte biljke u sušnim razdobljima.

6. Luk

Tajna uzgoja luka uz minimalnu muku je sadnja veza luka, a ne sjemena. Riječ je o presadnicama luka veličine klikera koje su posađene prethodne godine i zatim pohranjene preko zime.

Možete ih saditi kada su temperature oko 10°C na sunčanom mjestu u dobro dreniranom tlu poboljšanom organskom tvari.

Posadite na oko 2 cm dubine, na razmaku od 5 do 10 cm, u redovima udaljenim 25 do 30 cm. Malo povećajte razmak ako više volite veliki luk. Pokrijte zemljom, tako da se vrhovi lukovica samo malo vide kroz zemlju, zatim učvrstite i dobro zalijte.

Pazite na korov i vodu u razdobljima suše. Ako uočite cvjetove, uklonite ih kako biste spriječili da luk ocvali. Berba luka može se obaviti oko 100-120 nakon sadnje.