Lažni med se širi tržištem u BiH

Pčelari u Bosni i Hercegovini, osim problema sa slabim prinosima, veliki problem imaju i zato što na tržištu u BiH ima mnogo lažnjaka, odnosno patvorenog meda.

Pčelari su na društvenim mrežama u pčelarskim grupama upozorili ovih dana da su se na tržištu širom BiH po prodavnicama, pijacama pa čak i pojedinim tržnim centrima pojavile povećane količine meda sumnjivog porijekla, koji ne ispunjava uvjete za ljudsku upotrebu te kao takav samo može nanijeti štetu organizmu.

S tim u vezi, pčelari su započeli akciju informiranja bh. građana o masovnoj pojavi takozvanog patvorenog meda.

Kako se navodi na jednoj stranici na društvenim mrežama koja okuplja bh. pčelare, a koju prati više od 20.000 korisnika, ništa u ovom slučaju ne bi bilo toliko čudno da prethodna, a i ova godina nije bila toliko loša po pitanju meda da je kao takvu ne pamte čak ni najstariji pčelari, a ni nekoliko godina unazad nije bilo za pohvalu kada je u pitanju proizvodnja meda.

Iz Inspektorata RS kažu da Veterinarska inspekcija RS svake godine u okviru Plana praćenja rezidua vrši kontrole i uzorkovanje meda kod primarnih proizvođača, a u cilju otkrivanju eventualnog korištenja zabranjenih supstanci (hormona) i nedozvoljenog liječenja.

Dodaju da, kada je riječ o uvoznom medu, kontrole se vrše u vanjskotrgovinskom prometu.

“Prema podacima sektora Inspekcije za hranu o izvršenim kontrolama za prvo polugodište ove godine, preko graničnih prelaza na kojima nadzor vrši Inspekcija za hranu RS uvezeno je svega 14 pošiljki meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Sustavom procjene rizika vršeno je uzorkovanje meda za laboratorijske analize i svi uzorci su ocijenjeni kao ispravni.

Međutim, moramo napomenuti da ovo tijelo ne raspolaže podacima o uvozu preko graničnih prelaza u FBiH i proizvođačima sa područja FBiH, što je posebno značajno s obzirom na to da je kretanje robe između entiteta slobodno i bez administrativnih kontrola”, naveli su iz Inspektorata RS.

Ističu da je Republička inspekcija za hranu proteklih dana tragom određenih informacija ciljno uzorkovala med u maloprodaji, od tri proizvođača sa područja FBiH, gdje su prve laboratorijske analize pokazale da je u sva tri slučaja riječ o patvorenom medu.

Ističu da je monitoring meda potrebno jednoobrazno provesti na teritoriji BiH, na način da u skladu sa svojim nadležnostima isti provedu inspektorati entiteta i Brčko distrikta.

Iz Inspektorata Republike Srpske potrošačima preporučuju da med kupuju isključivo kod regisriranih proizvođača i apeliraju da prijave inspekciji sve slučajeve u kojima imaju saznanja da lica prodaju med sumnjivog kvaliteta, bez deklaracija i van prodajnih mjesta.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove “Nezavisnim” su kazali da je ova institucija 30. srpnja zaprimila anonimni dopis u vezi s medom koji ne odgovara propisanom kvalitetu, bez pratećih laboratorijskih nalaza.

“Inspekcijske aktivnosti po navedenom dopisu su planirane u drugoj polovici rujna i dalje.

Napominjemo da je Federalna veterinarska inspekcija u ovoj godini već vršila kontrole kvaliteta meda, pri čemu je iz prometa povučeno 39 pakovanja meda, a u nadzorima su izrečene prekršajne sankcije prema Zakonu o zaštiti potrošača za prodavače meda i prema Zakonu o inspekcijama za punionicu meda”, stoji u odgovoru iz Federalne inspekcije koji potpisuje Nermin Smajlagić, glavni federalni veterinarski inspektor.

Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da je med proizvod koji se u svijetu najviše lažira.

“Uporno vodimo borbu protiv tog patvorenog meda. Borba je teška i duga, ima rezultata, ali je nismo do kraja doveli i zbog toga apeliramo da ljudi med nabavljaju od sigurnih, provjerenih pčelara, najbolje je izravno na pragu kod pčelara. Imamo analize, natjedacanja, imamo pravilnike o kvalitetu meda, a u Federaciji je donesen i Zakon o pčelarstvu. Nažalost, meda je uvijek bilo pored puta ili na pijacama. Drago mi je što se otvorila ta tema. Što se tiče trgovina, one su pravna lica i tu je odgovorna inspekcija”, rekao je Deljo.

Bore se, ističe, kroz javne nastupe, lobiranje.

“S inspekcijama surađujemo jer imamo obvezu, svake godine dajemo med na analizu, ali i inspekcija je zauzeta drugim proizvodima, jer med dođe u četvrtoj-petoj kategoriji, idu prvo mlijeko, mesni proizvodi, onda druge namirnice, pa potom med”, kazao je Deljo.