U Travniku, Uskoplju i Jajcu test je odnosa Bošnjaka i Hrvata za ekonomski napredak

Stabilna politička situacija generator je i preduvjet svakog ekonomskog napretka i na lokalnim razinama, a u Bosni i Hercegovinu tome treba dodati i međunacionalne odnose, čiji i najmanji poremećaj može izazvati negativne posljedice za gospodarstvo. Posebno je to izraženo u pojedinim dijelovima Federacije gdje je brojčani odnos Hrvata i Bošnjaka takav da je potrebno mnogo političke volje, ali i umijeća kako bi se zadovoljili interesi obaju naroda, a pritom uspostavio dobar i produktivan odnos, piše Večernji list BiH.

Navedeno se pokazuje kao jedina formula za uspjeh u takvim lokalnim zajednicama, pri čemu je od iznimnog značaja uputiti i na činjenicu da su posloženi međunacionalni odnosi preduvjet operacionalizacije planova za privlačenje investicija, a što sa sobom otvara i prostor za nova radna mjesta.

Središnja Bosna

Jajce, Uskoplje i Travnik samo su neke od lokalnih zajednica u kojima se značaj međunacionalnih odnosa odražava na svakodnevni život.

Bojan Domić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik, kaže kako je jasno da se kvari ukupno ozračje, a onda i ono koje se odnosi na gospodarstvenike koji su pripadnici manjinskoga naroda, a željeli bi raditi u takvoj sredini. – U tim mješovitim sredinama imate one koji pokušavati dominirati, koji su malo brojniji – kazao je on. – Međunacionalni odnosi imaju na to utjecaja – kaže Domić te ističe da, što se prije ti odnosi slože, u smislu da su harmonizirani, da nema konflikata, puno će skladniji biti razvoj, bit će ga lakše planirati i upravljati njime.

Objašnjava kako u podijeljenim društvima ti međunacionalni konflikti utječu na odluku da se negdje investira, a to je dodatni konflikt koji može zakomplicirati poslovanje. – Što prije taj konflikt bude pod kontrolom, riješen, za očekivati je kvalitetniji i bolji razvoj – naglasio je on.

Kada je riječ o Travniku, u kojemu su Hrvati manjinski narod, Domić kaže kako se vidi da su one tvrtke koje koriste prirodne resurse većinom u vlasništvu Bošnjaka, a kad su u pitanju javni poslovni, većinom su to ta poduzeća. Jajce je također jedan od primjera nacionalno mješovite općine koja traži harmonizirane odnose dvaju naroda, Hrvata i Bošnjaka, a Ivo Šimunović, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Jajce, u tom kontekstu navodi kako se mnogo očekuje od sastanka o temi izbornoga zakonodavstva.

– Puno se ljudi pita do kada će ovo trajati. To sigurno utječe na investitore, gospodarstvenike, buduće gospodarske projekte koji mogu doći. Stoga bi trebalo postići dogovor. Nije do nas, mi Hrvati smo za razgovor i dogovor – poručio je Šimunović. Podsjetio je kako se upravo u Jajcu pokazala spremnost Hrvata za dogovor i uvažavanje susjeda, odnosno, Jajce je primjer nakon svih procesa koji su provedeni po osnovi sporazuma.

Investicije

– Pokazuje se tu kako su Hrvati omogućili povratak, razvoj gospodarstava, dok, s druge strane, imamo primjer Bugojna gdje su Bošnjaci sve to ograničili i spriječili te vidimo situaciju u kojoj se nalaze Hrvati Bugojna – kazao je Šimunović, dodavši kako politika iz Sarajeva, koja teži unitarizaciji, dovodi do toga da gospodarstvo trpi.

Dražen Matišić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Uskoplje, slaže se kako je politička stabilnost preduvjet za dolazak investitora. – To je ključno, to je najvažnija poruka – kazao je on, upozorivši kako se politička nestabilnost onda preslikava i na odnose među narodima, a takvo što ne djeluje stimulirajuće na ekonomiju.