Lovor višnja – živa ograda za zaštitu od neželjenih pogleda
Živice se obično sade u jednom redu, a ako raspolažete s dovoljno prostora onda sadnju možete planirati i u dva reda (cik-cak sadnja). Za razliku od pojedinačnih biljaka, vrste koje se koriste za živicu sade se u kanale. Najčešći izbor za formiranje živice je lovor višnja.
Sadnja živice je slična kao i sadnja zasebnih biljaka. Umjesto kopanja rupa, ovdje se često kopaju kanali budući da se biljke sade jedna pored druge i tako tvore živu ogradu. Kanal se kopa pravocrtno ili u neki oblik, ovisno što želite postići, a sadnice se postavljaju pravocrtno ili u cik-cak.
Što se tiče broja sadnica, one ovise o veličini i načinu rasta biljne vrste, s tim da će vam po nepisanom pravilu za jedan dužni metar trebati od 2 do 5 sadnica. Razumljivo, ako želite živicu koja će se brzo zatvoriti onda se i sadnja planira malo gušće. Ipak, u tom pogledu, ne smijete pretjerivati.
Grmove posadite na preporučenu udaljenost
Dakle, ako vam se ne žuri, grmove posadite na preporučenu udaljenost. Sadi se tako da uz trasu živice prethodno nategnete uže uz koje se iskopa kanal dubine 30 cm do 50 cm i širine 40 cm do 60 cm. Na dno kanala se stavlja organsko gnojivo (Vrtko ili Povrtko) a nakon toga se vilama dodatno prorahliti dno kanala i zemlja izmiješa sa gnojivom.
Sadnice razmjestite po trasi živice na predviđenim razmacima, naizmjenično raspoređujući slabije i snažnije sadnice, da bi i živica bila koliko-toliko ujednačena. Nakon toga, iskopanu zemlju iz jarka pomiješajte s Hawita supstratom, a manji dio te mješavine nanesite na dno jarka i na tu zemlju položite sadnice.
Slijedi zatrpavanje jarka s ostatkom zemlje uz njezino pažljivo zbijanje. Kada ste sa sadnjom završili, još je potrebno živicu prikratiti kako biste potakli njezino grananje, ali i obilno zaliti jarak da bi se zemlja slegla i da bi biljke dobile dovoljne količine vode.
Lovor višnja je najčešći izbor za formiranje živice
Lovor višnja je zimzeleni grm s prekrasnim sjajno zelenim 15 cm dugim, kožastim listovima. Cvate krajem proljeća bijelim cvjetićima skupljenim u uspravne grozdove, nakon čega donosi plodove u obliku crnih bobica. Brzorastuća je biljka i može prerasti okvire grma te nakon 10 godina može doseći veličinu od preko 5 metara. Lovor višnja izvrsno podnosi orezivanje i možete je održavati na visini na kojoj želite. Biljka dobro podnosi sjenu, mada bolje uspijeva na sunčanim položajima. Traži dobro dreniranu zemlju i ne podnosi vapnenac, u tom slučaju, listovi dobiju žućkastu boju.
Dobro podnosi rez i vrlo je zahvalna biljka za živu ogradu s obzirom na to da lijepo izgleda kroz sva godišnja doba. Preporučuje se visina ograde od 100 cm do 300 cm sadnjom 2 do 3 biljke na metar dužine. Kao živicu mlade biljke šišajte ju u visinu i širinu kako bi potaknuli grananje i zgusnuli nasad.
Prvih godina, nakon sadnje, preporučuje se orezivanje u ožujku i lipnju tako da ostavite novu visinu ograde nekih pet do deset cm, ovisno o napretku biljaka. Kad dostignete željenu visinu grm samo održavajte šišanjem u svibnju, nakon cvatnje, te još jednom u kolovozu ili rujnu.
