Zašto je kefir “bolji” od jogurta i tko ga sve smije konzumirati?

Zbog bogatstva hranjivim tvarima i probioticima koje sadrži kefir je postao vrlo popularan i mnogi mu daju prednost pred jogurtom.

Piće staro više od tisuću godina  

Kefir je kultiviran, fermentiran napitak koji podsjeća na jogurt. Određeni izvori navode da je ovo piće staro više od 1000 godina, a podrijetlom je s Kavkaza.

Navodno ga je ondašnje lokalno stanovništvo, poznato po zdravlju i dugovječnosti, slučajno otkrilo za vrijeme nošenja svježega mlijeka u svojim kožnim vrećicama.

Jednom slabo poznat izvan Kavkaza, danas je kefir posebno popularan u Rusiji i zemljama jugozapadne Azije, a posljednjih nekoliko godina i u drugim državama svijeta.

Ponekad se i kulturu kefira naziva i tibetanskim ili kefirnim gljivama, ali kefir nije gljiva, već prirodni starter, odnosno zrnca.

Energetska vrijednost kefira na 100 g

kalorije: 60 kcal
ugljikohidrati: 4, 4 g
masnoće: 3, 2 g (ovisno o korištenom mlijeku)
proteini: 3, 3 g

Kefir sadržava puno hranjivih sastojaka, proteina, B vitamina, kalija i kalcija.

Dio razloga zbog kojih je kefir u posljednjih nekoliko godina postao pristupačniji i rašireniji vjerojatno je zbog zdravstvenih koristi.

On sadržava puno hranjivih sastojaka, puno proteina, B vitamina, kalija i kalcija. Kalcij pomaže u stvaranju jakih kostiju, protein gradi jake mišiće, a kalij je važan za zdravlje srca, prenosi Medical News Today.

Probiotičko djelovanje

No, probiotici su najjača zdravstvena korist koju kefir može ponuditi. Prema Mayo klinici, probiotici mogu pomoći u:

– poboljšanju omjera zdravih bakterija gastrointestinalnog trakta
– liječe probavne smetnje, pogotovo nakon korištenja antibiotika
– liječe sindrom iritabilnog crijeva ili ublažavaju njegove simptome
– smanjuju ili sprječavaju gastrointestinalne infekcije ili pospješuju oporavak nakon njih
– sprječavaju ili pomažu u liječenju vaginalnih infekcija
– sprječavaju ili pomažu u liječenju infekcija mokraćnog sustava.

Zdravstvene koristi kefira mogu se proširiti i izvan okvira probiotika. Jedno je istraživanje utvrdilo da kefir može biti koristan u snižavanju kolesterola i stimuliranju imunološkog sustava.

Razlike između kefira i jogurta

Ponekad ljudi znaju izjednačavati kefir i jogurt kao identične proizvode, no oni to nisu. Oni imaju mnogo toga zajedničkoga – oboje su kremasti, ponekad imaju trpki okus i izrađuju se uz pomoć mliječnih proizvoda iako ima i alternativnih verzija. Oboje su također odlični izvori bjelančevina, kalcija, vitamina B, kalija i probiotika.

No, imaju i nekoliko razlika. Kefir obično ima više masti nego jogurt, ali ima i više proteina i više probiotika. Također, rjeđi je i lakši je za konzumaciju od jogurta, koji je nešto gušće konzistencije.

Razlika je, naravno, i u samoj pripremi. Kefir se fermentira na sobnoj temperaturu, dok se mnoge vrste jogurta kultiviraju pod određenom toplinom.

Nadalje, kefir sadrži veći broj različitih vrsta zdravih bakterija, bolji je i za gastrointestinalni trakt, a aktivni kvasac koji se nalazi u kefiru također ima veće prehrambene koristi od onoga u jogurtu, navodi Healthline.

Nuspojave kefira i tko ga ne smije konzumirati

Iako konzumiranje kefira donosi obilje zdravstvenih koristi, moguće su i neke nuspojave. One uključuju zatvor i grčeve u trbuhu, a najčešće ih ljudi osjete nakon prve konzumacije kefira.

Kefir siguran za djecu

Nadalje, kefir se smatra sigurnim za djecu u dobi od jedne do pet godina, ali svakako bi prvo to trebala provjeriti s pedijatrom ili liječnikom opće prakse.

Djeca mlađa od godine dana ne smiju konzumirati mliječne proizvode od kravljeg mlijeka, ali zato smiju majčino mlijeko koje sadrži prirodne probiotike.

Osobe s autoimunim bolestima također trebaju razgovarati sa svojim liječnikom prije konzumacije kefira. Iako je bakterija u kefiru korisna za osobe s jakim imunološkim sustavom, ona može povećati infekcije ili pogoršati stanja kod onih čiji je imunološki sustav izvan ravnoteže.

U osnovi, kefir se proizvodi fermentacijom “kefirnih” zrna, koja nalikuju minijaturnim cvjetačama. Ta se zrna sastoje od kazeinskih i želatinoznih kolonija mikroorganizama koji se simbiotski uzgajaju.

Dominantna mikroflora su Saccharomyces kefir, Torula kefir, Lactobacillus caucasicus, Leuconostoc i mliječni streptokok koji se koristi u prehrambenoj industriji, a prisutan je i kvasac.