Kako i kada se sadi češnjak?

Češnjak (Allium sativum L.) odličan je i kada već imate prehladu ili gripu ili općenito za sprječavanje ovih bolesti. Dakle, odlična je preventiva. Zato ga često nazivaju i prirodnim antibiotikom. U sezoni virusa potrebno je pojačati konzumaciju. Ono po čemu je ovo povrće prepoznatljivo u narodu, a posebno kod naših starih je činjenica da snižava krvni tlak. Također, utječe na regulaciju kolesterola u krvi. Vjeruje se još da sprječava moždani i srčani udar i pozitivno utječe na krvne žile.

Razlikuju se dvije grupe – po boji: bijele i ružičaste, a po vremenu sadnje: ozime i jare forme. Još uvijek se kod nas uzgajaju domaće sorte (populacije) proljetni i jesenski.

Sadnja jesenskog

Kako se češnjak razmnožava vegetativnim putem – “češnjevima”, neposredno prije sadnje lukovice okrunite i po mogućnosti koristite za sadnju one promjera većeg od 12 mm. Ranije razdvojene lukovice omogućavaju pojavu bijele truleži na mjestu razdvojenih češnjeva, piše Agroklub.

Korištenje sitnih glavica (češnjeva) nije za preporuku, jer se od njih dobivaju nježne i zakržljale biljke.

Sadnja se obavlja u dva roka: u jesen za ozime sorte, obično sredinom ili tijekom listopada, dok se jare sorte sade krajem veljače ili početkom ožujka, ukoliko to dozvole zemljišni uvjeti.

U vrtovima se jesenski sadi na razmaku 20×10 cm ili 15×15 cm u brazdice, a na velikim površinama 30×8-10 cm. Češnjevi se sade na četiri do pet centimetara dubine. Sadnja je mehanizirana sadilicama na ravnom tlu. Često se prakticira sadnja u četvororedne ili troredne trake, na razmak između redova u trakama 15 – 20 cm. Između traka ostavlja se staza 40 – 50 cm, a razmak u redu kreće se osam do 10 cm. Slična sadnja je i na gredice.

Prosječna količina sadnog materijala iznosi 700 – 800 kg/ha.

Prihrana pa kultivacija

Prihranjivanje je odmah po nicanju, zatim u razdoblju intenzivnog rasta lisne mase, dok kod jesenskog i u proljeće, čim se zemlja dovoljno prosuši. Nakon prihranjivanja treba obaviti kultivaciju tla.

Pod osnovnu obradu (oranjem) u tlo treba unijeti 400 – 600 kg/ha NPK gnojiva 5:20:30+SO3 ili NPK 8:20:30. Pod površinsku obradu sjetvospremačem treba unijeti mineralno gnojivo odnosa NPK 7:14:21, u količini 200 – 300 kg/ha, a prihranu izvesti kada biljčice imaju tri lista, sa 100 – 150 kg/ha KAN-a. Najbolje je preračunati i unijeti odgovarajuću količinu NPK mineralnih gnojiva na osnovi agrokemijske analize tla.