Što je najbolje jesti i piti dok traje prehlada ili viroza?
Za poznati domaći lijek za prehladu pileću juhu više znanstvenih studija potvrdilo je da posjeduje svojstva antibiotika i sposobnost oslobađanja dišnih putova. Drugo mjesto po popularnosti ima kiseli kupus kojeg odlikuje vrlo visok sadržaj C vitamina, djeluje povoljno na imunološki sustav te skraćuje vrijeme prehlade.
Viroze i prehlade predstavljaju najčešći oblik akutnih infekcija gornjeg respiratornog sustava, a pogađaju sve dobne skupine.
Zdrave odrasle osobe u prosjeku se dva do tri puta godišnje susretnu s takvom blažom infekcijom, a djeca predškolske dobi čak 6 do 8 puta na godinu. Dolaskom zimskih mjeseci koji nose niže temperature, povećava se i učestalost prehlada i viroza, piše Ordinacija.hr.
Antibiotici ne liječe viroze!
Prehlada je blaža virusna infekcija koja traje najviše tjedan dana, a manifestira se kihanjem, šmrcanjem ili začepljenim nosom, grloboljom i glavoboljom.
Viroza se u rjeđem slučaju može javiti u obliku enteroviroze sa probavnim smetnjama, dok najčešće zahvaća respiratorni sustav sa simptomima poput hunjavice, bolovima u grlu i cijelom tijelu te povišenom temperaturom.
Iako mnogi posežu za antibioticima kako bi se što prije riješili prehlade, oni ne predstavljaju adekvatnu pomoć osim ako se uz virusnu razvije i bakterijska infekcija. ”Liječenje” prehlade i viroze najčešće se zapravo svodi na jačanje obrambenog mehanizma i ublažavanje simptoma, bez obzira što se oni obično, nakon 5 – 10 dana, povuku i sami.
Važno je održavati zdrav i snažan imunološki sustav u vidu prevencije bolesti, odnosno kako bi spremno odgovorili na napad infekcije. Najbolji način za to je konzumiranje dobro izbalansirane prehrane, redovito bavljenje umjerenom tjelesnom aktivnošću, izbjegavanje stresa i naglog mršavljenja te osiguravanje kvalitetnog sna.
Međutim, ako nismo uspjeli zaštiti organizam od prehlade, postoji niz namirnica koje bi mogle ubrzati ozdravljenje i učiniti tih nekoliko dana podnošljivijima.
Tekućina kao saveznik
Tijekom prehlade i viroze od velike je važnosti pravilna hidratacija organizma. Topli napitci u obliku juha i čajeva pomoći će u vlaženju sluznice grla i ublažiti simptome grlobolje, a napitci od svježeg voća ili povrća osigurat će prijeko potrebne elektrolite.
Čajevi su odličan saveznik u borbi protiv gripe i prehlade, a uz dodatak meda i limunovog soka, njihov učinak u olakšavanju simptoma prehlade bit će još bolji. Med zbog svoje ljepljive konzistencije pomaže u smanjenju iritacije sluznice grla. Odabir vrste čaja također utječe na tijek razvoja bolesti, a najučinkovitijim su se pokazali čaj od kamilice, šipka, bazge i stolisnika.
Sok od limuna, osim što je izvor vitamina C, stimulira rad žlijezda slinovnica, te ih potiče na lučenje sline koja vlaži usta i grlo te olakšava gutanje. Imaj na umu da se vitamin C i med u vruće napitke dodaju tek kada se ohlade kako ne bi uništili vrijedne sastojke.
Hrana za brže ozdravljenje
Kako bi poboljšali izglede vlastitog tijela u borbi protiv infekcije, potrebno je ojačati obrambeni sustav uravnoteženom prehranom, koja se prvenstveno temelji na bogatstvu voća i povrća te cjelovitim žitaricama, a oskudna je jednostavnim šećerima iz procesirane hrane i zasićenim mastima.
Obogati jelovnik namirnicama bogatima vitaminima C, E i A te mineralima cinkom, bakrom i selenom.
Postoje kvalitetni dokazi da visoke doze vitamina C (1-2 g/dan) skraćuju trajanje i ublažavaju simptome obične prehlade.
Dovoljne količine ovog vitamina osigurava citrusno voće poput limuna, naranče, grejpa, šipka te bobičasto voće koje ujedno sadrži bogatstvo antioksidansa. Ukoliko se vitamin C uzima u obliku dodataka prehrani, treba imati na umu da dnevne doze veće od 2 grama mogu izazvati proljev, povraćanje i vrtoglavicu.
Vitamin E, posebno u kombinaciji sa selenom, može igrati važnu ulogu u prevenciji prehlada i drugih infekcija gornjeg dišnog sustava, dok vitamin A jača imunitet i djeluje na oporavak i regeneraciju sluznice gornjih dišnih putova.
Učestala konzumacija orašastih plodova, sjemenki i sojinih proizvoda osigurati će dovoljno vitamina E, dok će unos vitamina A pokriti mrkva, kelj, marelice, slatki krumpir, brokula i jaja.
Tradicionalne domaće lijekove koji se prenose s koljena na koljeno također treba uzeti u obzir, pogotovo stoga što su neki od njih dobili i znanstvenu potvrdu o povoljnom djelovanju na simptome prehlade.
Ono što vjerojatno većini prvo padne na pamet je pileća juha, za koju je više znanstvenih studija potvrdilo da posjeduje svojstva antibiotika i sposobnost oslobađanja dišnih putova.
Drugo mjesto po popularnosti zauzeo je kiseli kupus kojeg odlikuje vrlo visok sadržaj C vitamina, djeluje povoljno na imunološki sustav te skraćuje vrijeme prehlade. Također se potiče konzumacija češnjaka i luka jer sadrže aktivne tvari s antivirusnim i antibakterijskim djelovanjem.
Određeni začini poput čilija, papra ili currya koji inače potiču drenažu, mogu osloboditi dišne putove i olakšati simptome, a sličan učinak pružaju hren ili senf.