Kupci u Europi koji naručuju proizvode putem platformi poput Temua, AliExpressa i Sheina uskoro bi mogli plaćati više za svoju online kupovinu. Od 1. srpnja počinje primjena nove carinske pristojbe od 3 eura po artiklu za robu koja dolazi iz zemalja izvan Europske unije.
Nova pristojba primjenjivat će se na svaki pojedinačni proizvod kupljen putem interneta izvan EU, što znači da će kupci koji naručuju više artikala plaćati dodatne troškove za svaki od njih. Osim toga, pristojba će ulaziti u osnovicu za obračun PDV-a, što će dodatno povećati konačnu cijenu narudžbe.
Primjerice, ako kupac naruči majicu od prodavača izvan EU, platit će dodatnih 3 eura pristojbe uz pripadajući PDV. Ako naruči više različitih artikala, poput hlača, suknje i haljine, svaki će se proizvod zasebno oporezivati, što znači da će trošak pristojbe biti višestruko veći.
Važno je naglasiti da se pristojba obračunava u trenutku kada roba stigne na carinu, a ne kada je narudžba napravljena. Tako će se nova pravila primjenjivati i na pošiljke naručene prije 1. srpnja ako budu carinjene nakon tog datuma.
Pristojba se neće odnositi na robu koja se šalje iz država članica Europske unije. Međutim, kupci trebaju biti oprezni jer će se dodatni trošak ipak naplatiti ako se roba, bez obzira na prodavatelja, fizički šalje iz zemlje izvan EU.
Prema podacima Europske unije, tijekom 2024. godine na tržište EU stiglo je čak 4,6 milijardi malih paketa, odnosno više od 145 pošiljki u sekundi.
Velik broj pošiljki stiže i u Bosnu i Hercegovinu. Podaci Agencije za poštanski promet BiH pokazuju da je tijekom prošle godine u zemlju stiglo više od 2,1 milijun paketa male vrijednosti, uglavnom putem platformi poput Temua.
Takve pošiljke prema važećim propisima ne podliježu carinskim postupcima niti ih evidentira Uprava za neizravno oporezivanje BiH, što u praksi znači da milijuni paketa godišnje ulaze u zemlju bez dodatnih fiskalnih obveza.
Stručnjaci upozoravaju kako domaći trgovci posluju pod znatno strožim uvjetima. Za razliku od stranih platformi, tvrtke u BiH moraju plaćati PDV i druge poreze, izdavati fiskalne račune, osiguravati jamstva i servis te podmirivati sve zakonske obveze, zbog čega je njihova roba često skuplja.
Dodatni problem predstavlja i zaštita potrošača. Ako kupac iz BiH naiđe na problem prilikom kupovine preko stranih platformi, mogućnosti zaštite su vrlo ograničene jer ne postoji domaći pravni subjekt koji bi odgovarao za eventualne nepravilnosti.
Na to upozorava i primjer jedne korisnice iz Banje Luke koja je nakon kašnjenja pošiljke primila poruku u kojoj su od nje zatraženi osobni podaci i podaci bankovne kartice. Posumnjavši u prijevaru, odmah je blokirala karticu i slučaj prijavila policiji.
Iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH ističu da zakoni o zaštiti potrošača štite isključivo kupovinu kod prodavača registriranih u Bosni i Hercegovini, dok su kod stranih platformi mogućnosti zaštite znatno ograničene.