Srijeda, 12. kolovoza, bit će posebno zanimljiv dan za ljubitelje astronomije. U relativno kratkom razdoblju nebo će ponuditi nekoliko zanimljivih pojava – dogodit će se potpuna pomrčina Sunca, meteorski roj Perzeidi dosegnut će svoj maksimum, a u jutarnjim satima na nebu će se pojaviti i skupina od šest planeta.
Upravo je ova neobična podudarnost posljednjih dana privukla veliku pozornost na društvenim mrežama. Uz fotografije pomrčine, planeta i meteora pojavile su se i tvrdnje o „kozmičkom resetu“, promjeni Zemljine gravitacije pa čak i smaku svijeta. Astronomija, međutim, nudi puno manje dramatično, ali znanstveno daleko zanimljivije objašnjenje.
Prema podacima NASA-e, 12. kolovoza dogodit će se potpuna pomrčina Sunca. Mjesečeva sjena prijeći će preko područja sjeverne Rusije, Grenlanda, Islanda, Atlantskog oceana, Španjolske i manjeg dijela Portugala. U velikom dijelu Europe bit će vidljiva djelomična pomrčina.
Iz Bosne i Hercegovine također će se moći promatrati djelomična pomrčina Sunca. Riječ je o prvoj potpunoj pomrčini vidljivoj u Europi od 1999. godine, dok će potpuni oblik ovog puta biti vidljiv samo s pojedinih područja, među kojima su Španjolska i Island.
Za promatrače iz BiH posebno je zanimljivo što će se maksimum pomrčine dogoditi gotovo u trenutku zalaska Sunca, oko 20 sati. To znači da bi se mogao vidjeti prizor pomračenog Sunca u obliku srpa kako zalazi prema horizontu. Za najbolji pogled potrebno je pronaći lokaciju s otvorenim pogledom prema zapadu i sjeverozapadu, bez zgrada, brda ili drugih prepreka.
Pomrčina nastaje kada se Mjesec nađe između Zemlje i Sunca, pa njegova sjena pada na određeni dio Zemljine površine. Riječ je o potpuno prirodnoj i predvidljivoj astronomskoj pojavi čiji se trenutak može izračunati godinama unaprijed.
Važno je, međutim, podsjetiti da gledanje u Sunce tijekom djelomične pomrčine može ozbiljno oštetiti vid. Sunce se ne smije promatrati izravno bez odgovarajuće zaštite za promatranje Sunca.
Perzeidi stižu do maksimuma
No, astronomski spektakl ne završava zalaskom Sunca. Tijekom noći, oko 12. i 13. kolovoza, svoj maksimum dosežu Perzeidi, jedan od najpoznatijih meteorskih rojeva, poznat i kao „Suze svetog Lovre“.
Perzeidi se pojavljuju svake godine kada Zemlja prolazi kroz trag prašine koji je za sobom ostavio komet 109P/Swift-Tuttle. Sitne čestice pri velikoj brzini ulaze u Zemljinu atmosferu i izgaraju, stvarajući svjetleće tragove na noćnom nebu.
Ovogodišnji maksimum posebno je zanimljiv jer se poklapa s mladim Mjesecom. Njegova svjetlost stoga neće značajno ometati promatranje slabijih meteora, pa bi uz vedro nebo i što manje svjetlosnog onečišćenja uvjeti za promatranje trebali biti vrlo dobri.
Šest planeta pred zoru
Kao da pomrčina i Perzeidi nisu dovoljni, jutro 12. kolovoza donosi još jedan zanimljiv prizor. Pred zoru će se na nebu moći pronaći šest planeta – Jupiter, Merkur, Mars, Saturn, Uran i Neptun.
Ovaj se događaj često opisuje kao planetarno „poravnanje“, no taj izraz ne treba shvatiti doslovno. Planeti neće biti poredani u savršeno ravnoj liniji u svemiru. Riječ je o tome da će se, gledano sa Zemlje, njihovi položaji prividno naći u približno istom području neba.
Također, svih šest planeta neće biti jednako lako vidjeti golim okom. Mars i Saturn bit će među dostupnijim metama, dok će za Uran biti potreban barem dalekozor, a za Neptun teleskop. Jupiter i Merkur bit će nisko nad horizontom, pa će njihova vidljivost ovisiti o uvjetima i čistom horizontu.
Nema „kozmičkog reseta“ ni nestanka gravitacije
Zbog podudarnosti nekoliko astronomskih pojava društvenim mrežama posljednjih dana šire se različite teorije o 12. kolovozu. Pojavile su se tvrdnje da će to biti „najmoćniji dan godine“, da slijedi „kozmički reset“, velike promjene na Zemlji ili čak smak svijeta.
Posebno se proširila tvrdnja o navodnom „gašenju gravitacije“ tijekom pomrčine. Za takve tvrdnje ne postoji nikakva znanstvena osnova.
Gravitacija neće nestati, Zemlja neće prestati rotirati, a planeti neće izletjeti iz svojih orbita. Sve pojave koje će se dogoditi 12. kolovoza poznati su i predvidljivi astronomski događaji.
Drugim riječima, pogledate li 12. kolovoza prema nebu, nećete svjedočiti nikakvom „raspadu svemira“, već nekoliko zanimljivih prirodnih pojava koje pružaju odličnu priliku da nakratko zastanemo i pogledamo prema zvijezdama.