Papa Leon XIV. upozorio je na napast izgradnje nove Babilonske kule, u kojoj moć, učinkovitost i kontrola zaklanjaju lice ljudske osobe.
ovorio je o tome, javlja Vatican News, u petak, 21. kolovoza na 17. susretu Međunarodne mreže katoličkih zakonodavaca, osnovane 2010. radi povezivanja kršćanskih zakonodavaca u obrani ljudskog dostojanstva.
Papa se osvrnuo na temu njihova susreta, koji se održava u Rimu do 23. kolovoza – Ljudsko dostojanstvo i umjetna inteligencija: izazovi, mogućnosti i kontrola te ponudio promišljanje o tehnološkim inovacijama koje, premda otvaraju nove horizonte, istodobno postavljaju pitanje o njihovu smislu, osobito o tome koliko služe cjelovitom razvoju osobe, izvijestio je Vatican News.
„Svijetu ne treba umjetna inteligencija koja umanjuje čovještvo; naprotiv, potrebna mu je ljudska inteligencija prosvijetljena mudrošću, politički autoritet vođen savješću i tehnološke inovacije vođene ljubavlju. Tek tada umjetna inteligencija neće postati suparnik čovječanstva, nego sluga općega dobra.“
Naša je ljudska obitelj suočena s bitnom odlukom, napomenuo je te, spomenuvši encikliku Magnifica humanitas, podsjetio da je potrebno izgraditi civilizaciju u kojoj je tehnologija u službi cjelovitoga razvoja svake osobe.
Potom je istaknuo da načela socijalnoga nauka Crkve – nepovredivo dostojanstvo svake osobe, opće dobro, opća namjena dobara, supsidijarnost i solidarnost – pružaju sigurne kriterije za razlučivanje. Stoga je papa Leon XIV. potaknuo zakonodavce da ne priječe inovacije, nego da ih mudro usmjeravaju.
„Dobro zakonodavstvo trebalo bi poticati znanstvenu i tehnološku kreativnost, štiteći istodobno ljudska prava i slobode. Trebalo bi zaštititi korisnike od iskorištavanja, štititi osobnu privatnost, jamčiti transparentnost u uporabi novih tehnologija i osigurati da one jačaju demokratske institucije.“
Riječ je, dakle, o tome da se uspostave odgovarajući pravni okviri, neovisan nadzor i edukacija korisnika te da se politika ne odriče svoje dužnosti. Potreban je nadzor na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini koji će osigurati da nijedna ideologija ili poseban interes ne nameću vrijednosti ugrađene u sustave umjetne inteligencije.
„Brzi razvoj umjetne inteligencije mogao bi stvoriti nove oblike tehnološke ovisnosti, pri čemu bi siromašniji narodi sve više ovisili o bogatijima. Moramo biti oprezni u tom smislu kako bismo spriječili da inovacije postanu još jedno sredstvo ideološkoga ili gospodarskoga koonijalizma”, pojasnio je te upozorio kako algoritmi ne mogu biti ti koji odlučuju tko je vidljiv, a tko ostaje nevidljiv“, niti se dostojanstvo radnika smije podrediti optimizaciji sustava.
„Takvi razvoji otkrivaju novo lice odavno poznatoga iskušenja dominacije i moći bez služenja”, dodao je te objasnio kako postoji put kojim valja ići, a koji je u suprotnosti s kulturom moći: to je civilizacija ljubavi koju predlaže Crkva.
„U takvom društvu prva škola čovječnosti bila bi obitelj. Jer u obitelji učimo povjerenje prije kalkuliranja, velikodušnost prije natjecanja, dijalog prije podjela i ljubav prije moći”, posvjestio je te zaključio:
“Stoga moramo paziti da obitelj ne svedemo na podatke niti na gospodarske modele koji obiteljski život čine ekonomski nesigurnim. „Zbog toga vas potičem da promičete politike koje jačaju brak i obitelji, podupiru roditelje u njihovoj odgojnoj misiji i omogućuju mladima da s pouzdanjem gledaju u budućnost.”


