Katolički vjernici danas, 8. rujna, slave blagdan Male Gospe, posvećen rođenju Blažene Djevice Marije, majke Isusove. Naziv „Mala Gospa“ koristi se kao svojevrsna suprotnost Velikoj Gospi, koja se slavi 15. kolovoza i spomen je Marijina uznesenja na nebo.
Mala Gospa nije zapovjedni blagdan, ali zauzima važno mjesto u pobožnosti vjernika. Diljem svijeta brojni vjernici ovoga dana pohode marijanska svetišta, dok se u župnim crkvama slave mise posvećene Marijinu rođenju.
Zanimljivo je da se u crkvenoj tradiciji, uz Kristovo rođenje na Božić i rođenje sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja, upravo Marijino rođenje 8. rujna ubraja među rijetke primjere kada se slavi rođenje neke osobe, a ne dan njezine smrti.
Uz vjersku dimenziju, blagdan Male Gospe kroz stoljeća je povezan i s brojnim narodnim običajima i vjerovanjima. Jedna od poznatijih izreka kaže: „Gospa Mala – jesen prava“, jer se ovaj blagdan tradicionalno smatra svojevrsnim početkom jesenskog razdoblja. U narodnoj predaji spominju se i lastavice koje se u ovo vrijeme okupljaju i odlaze prema jugu.
Malu Gospu ne treba miješati s blagdanom Bezgrešnog začeća. Bezgrešno začeće, koje se slavi 8. prosinca, odnosi se na trenutak Marijina začeća, dok se 8. rujna slavi njezino rođenje. Velika Gospa, pak, obilježava Marijino uznesenje na nebo.
PREPORUKA ZA VAS
O Marijinu rođenju Sveto pismo ne donosi mnogo podataka, a dio predaja o njezinu djetinjstvu dolazi iz apokrifnih spisa, među kojima se posebno spominje „Jakovljevo protoevanđelje“, odnosno „Rođenje Marijino“.
Prema toj predaji, Marijini roditelji bili su Joakim i Ana, koji su dugo bili bez djece. Ana je u starijoj dobi rodila Mariju te ju je posvetila Bogu. Predaja dalje govori kako je Marija već s tri godine otišla u Hram, gdje je živjela i odrastala do svoje dvanaeste godine.
Budući da navedeni tekstovi potječu iz kasnog 2. stoljeća, nije moguće sa sigurnošću tvrditi da svi njihovi detalji predstavljaju povijesno vjerodostojne podatke. Ipak, njihove su se priče kroz stoljeća proširile među vjernicima i snažno utjecale na tradiciju i pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji.
Prva slavlja Marijina rođendana počela su se pojavljivati u ranom kršćanstvu, a prema predaji prvo euharistijsko slavlje njezina rođenja održano je u 7. stoljeću u Jeruzalemu, u bazilici povezanoj s mjestom Marijina rođenja.
Marijino rođenje u kršćanskoj se tradiciji od početka promatra kao važan trenutak u povijesti spasenja – kao početak pripreme za dolazak Krista i ostvarenje Božjeg plana.
Svim vjernicima koji danas slave Malu Gospu želimo sretan i blagoslovljen blagdan!