Bosna i Hercegovina i više od tri desetljeća nakon završetka rata ima oko 756 četvornih kilometara minski sumnjivih površina. Istodobno, broj osposobljenih osoba za protuminsko djelovanje gotovo je prepolovljen u odnosu na razdoblje prije pandemije koronavirusa.
Novi zakon o protuminskom djelovanju, koji je još u postupku usuglašavanja, trebao bi osigurati stabilnije domaće financiranje razminiranja te urediti radni, socijalni i mirovinski status ljudi koji obavljaju jedan od najrizičnijih poslova u zemlji.
Razminiranje bi moglo biti završeno do 2036. godine
Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom godine pod minama je bilo oko 774 četvorna kilometra. Dosad je očišćeno približno 18 četvornih kilometara, pa se trenutačna procjena minski sumnjivih površina kreće oko 756 četvornih kilometara.
Novi plan za razdoblje od 2027. do 2032. godine predviđa vraćanje oko 55 četvornih kilometara godišnje u sigurnu uporabu. Uz stabilno financiranje koje bi omogućio novi zakon, godišnji kapacitet mogao bi porasti na 75 do 80 četvornih kilometara.
U najpovoljnijem scenariju, uz usvajanje zakona, BiH bi proces razminiranja mogla završiti do kraja 2036. godine. U slučaju da zakon ne bude donesen, a donatorska sredstva nastave opadati, završetak bi se mogao pomaknuti do približno 2045. godine.
PREPORUKA ZA VAS
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH upozoravaju kako se rokovi moraju temeljiti na realnim financijskim, ljudskim i operativnim kapacitetima. Podsjećaju da su prethodnih godina godišnji planovi razminiranja uglavnom ostvarivani u rasponu od 20 do 30 posto.
Obvezno izdvajanje najmanje 0,2 posto proračuna
Jedna od ključnih novina zakonskog nacrta jest obveza institucija BiH, entiteta i Brčko distrikta da za protuminsko djelovanje izdvajaju najmanje 0,2 posto proračunskih sredstava.
Iz Ministarstva civilnih poslova ističu kako cilj nije samo osigurati određeni iznos, već uspostaviti predvidiv sustav financiranja koji bi omogućio kvalitetnije planiranje i ubrzanje razminiranja.
Prema procjenama na temelju proračuna za 2026. godinu, za godišnji cilj od 75 četvornih kilometara potrebno je oko 61 milijun KM. Zakonski minimum od 0,2 posto osigurao bi približno 60 posto potrebnih sredstava, dok bi se ostatak morao namaknuti iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.
Samo izdvajanje 0,2 posto proračuna institucija BiH za 2026. godinu iznosilo bi 3,161 milijun KM.
Vijeće ministara BiH već je odobrilo višegodišnji projekt sufinanciranja troškova deminiranja vrijedan dva milijuna KM za razdoblje od 2025. do 2027. godine.
Donatorska sredstva sve su manja
Potreba za većim domaćim financiranjem posebno je izražena zbog smanjenja međunarodne pomoći. Iz UNDP-a BiH za Fenu su potvrdili da je posljednjih godina došlo do značajnog pada donatorskih sredstava, uz povlačenje organizacija koje su godinama sudjelovale u protuminskim aktivnostima, među kojima su Norwegian People’s Aid i Mines Advisory Group.
Na smanjenje donatorskog financiranja utjecao je i rat u Ukrajini, zbog kojeg je dio međunarodnih sredstava preusmjeren na to područje.
BiH trenutačno koristi sredstva iz IPA III fondova i Svjetske banke za razminiranje desne obale Save, no iz BHMAC-a upozoravaju da se nakon završetka tih projekata ne očekuju izravni grantovi EU-a i Svjetske banke u dosadašnjem opsegu.
UNDP ocjenjuje da bi zakonsko utvrđivanje minimalnog izdvajanja predstavljalo važan korak prema većoj odgovornosti domaćih institucija i stabilnijem financiranju procesa.
Novi zakon trebao bi urediti prava deminera
Osim financiranja, novi zakon trebao bi riješiti i dugogodišnji problem neujednačenog radnog i mirovinskog položaja osoba koje obavljaju visokorizične poslove u deminerskom sektoru.
Deminer iz Tuzle Amir Mehanović, koji se ovim poslom bavi od 1997. godine, ističe da demineri moraju prolaziti posebne zdravstvene i psihološke preglede, ispunjavati sigurnosne uvjete te imati dodatno osiguranje zbog rizika od ozljede ili smrti.
Problem, kaže, nastaje kada se taj rizik treba odraziti na radna i mirovinska prava. Važeći propisi nisu na odgovarajući način obuhvatili sve kategorije osoblja koje sudjeluju u protuminskim aktivnostima, uključujući vođe timova, operativne časnike, vodiče pasa i drugo osoblje koje je također izloženo opasnosti.
„Ne razumijem kako država donese zakon koji sama ne poštuje. Ne znam kako se može raditi, a da se ne uplaćuje beneficirani radni staž, a zakon to propisuje”, rekao je Mehanović za Fenu.
Novi nacrt zakona zato nastoji jasnije definirati osobe koje se smatraju osobljem angažiranim na protuminskim poslovima. Iz Ministarstva civilnih poslova ističu da prava trebaju biti vezana uz stvarni posao i rizik kojem je osoba izložena, a ne samo uz formalni naziv radnog mjesta.
Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, nacrt predviđa staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na plaću, povoljnije uvjete umirovljenja te prava u slučaju ozljede ili smrti tijekom deminiranja.
Nedostatak kadra sve je veći problem
U BiH danas ima oko 1.100 pripadnika deminerskog osoblja, dok ih je prije pandemije bilo više od 2.000. Istodobno, postojeći kadar sve je stariji, a interes mladih za ovaj posao opada.
Federalna uprava civilne zaštite u Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava ima 124 zaposlenika. U devet deminerskih timova angažirano je 59 deminera, osam vođa timova i devet medicinara, uz ostalo osoblje.
Šef Odsjeka za deminiranje FUCZ-a Muamer Husilović upozorava da značajan broj zaposlenika taj posao obavlja dulje od 20 godina te će u narednom razdoblju ispuniti uvjete za umirovljenje. Dodaje kako je pri zapošljavanju primjetno smanjenje interesa i broja prijava.
U Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske u sektoru deminiranja trenutačno radi 70 pripadnika, većinom iskusnih djelatnika starijih od 40 godina. Iz Uprave smatraju da bi uređenje radnopravnog statusa, veća sigurnost i bolji ekonomski uvjeti mogli privući nove generacije.
BHMAC upozorava i na nedostatak oko 60 pripadnika deminerskog bataljuna Oružanih snaga BiH, što odgovara kapacitetu osam do deset timova. Slični problemi prisutni su i u entitetskim civilnim zaštitama.
UNDP ističe kako se uspješan završetak razminiranja ne može promatrati samo kroz financije i očišćene površine, već i kroz osiguravanje stabilnih operativnih kapaciteta, stručnih ljudi i njihove dugoročne perspektive.
Zakon još čeka usuglašavanje
Nacrt novog zakona prošao je e-konzultacije, a Ministarstvo civilnih poslova pribavilo je mišljenja više institucija, uključujući ministarstva obrane, sigurnosti i pravde, Vladu Federacije BiH i Vladu Brčko distrikta te zaključak Vlade Republike Srpske.
U trenutku dostavljanja odgovora Feni još su se čekala mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva financija i trezora BiH, nakon čega bi nacrt trebao biti upućen Vijeću ministara.
Iz Ministarstva civilnih poslova poručuju kako je nužno sustavno urediti financiranje i položaj deminera, ali upozoravaju da sam zakon neće biti dovoljan bez stvarnih promjena u funkcioniranju sustava.
„Najveći rizik bio bi da dobijemo dobar zakon, a da način rada ostane isti. Zakon sam po sebi neće razminirati Bosnu i Hercegovinu”, navode iz Ministarstva, ističući važnost stabilnog financiranja, dovoljnog broja obučenih ljudi, tehničkih kapaciteta i odgovornosti za rezultate.