Naknade za osobe s invaliditetom u FBiH više nego udvostručene

Prema planiranoj dinamici, povećane rujanske naknade bit će isplaćene od 10. listopada, zajedno s razlikama za srpanj i kolovoz.

Korisnici sa 100-postotnim invaliditetom koji ostvaruju sva tri prava nakon drugog ovogodišnjeg usklađivanja mjesečno će primati 897,35 KM. Na početku mandata federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića taj je iznos iznosio 403,37 KM, priopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Nakon prvog usklađivanja najveći zbroj prava iznosio je 867 KM, dok će nakon drugog biti veći za gotovo 494 KM u odnosu na početak mandata, odnosno za 122,5 posto. Prema podacima Ministarstva, to znači da su se naknade tijekom mandata više nego udvostručile.

Naknade za osobe s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine prethodno su bile zamrznute 14 godina. Najveći zbroj triju prava za osobe sa 100-postotnim invaliditetom iznosio je 403,37 KM, dok je za osobe s 90-postotnim invaliditetom bio 219,52 KM.

Danas gotovo 60.000 osoba s invaliditetom ostvaruje pravo na osobnu invalidninu, naknadu za njegu i pomoć druge osobe te ortopedske dodatke. Istodobno su proračunska izdvajanja za prava osoba s invaliditetom tijekom mandata povećana sa 142 na 336 milijuna KM.

Iz Ministarstva navode kako promjene u ovom mandatu nisu usmjerene samo na povećanje naknada, nego i na pristup koji materijalna prava povezuje sa zapošljavanjem, obrazovanjem, pristupačnošću, životom u zajednici i većom vidljivošću osoba s invaliditetom.

Prvi korak prema povećanju naknada napravljen je 2023. godine, nakon što se njihova visina nije mijenjala od 2009. godine. Tada je donesen Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore osobama s invaliditetom, kojim su na jednom mjestu uređeni osnovni principi zaštite, postupak ostvarivanja prava i način obračuna naknada.

Zakonom su kao osnovna materijalna prava utvrđeni osobna invalidnina, naknada za njegu i pomoć druge osobe te ortopedski dodaci za osobe s 90 i 100 posto invaliditeta.

Osnovica za izračun naknada vezana je uz 50 posto braniteljske osnovice, čime je uspostavljen sustav u kojem naknade više ne bi trebale godinama ostajati na istoj razini.

Od 2026. godine, nakon donošenja novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, naknade se, kao i mirovine, usklađuju dva puta godišnje.

Prvo ovogodišnje usklađivanje iznosilo je 11,2 posto, nakon čega je najviši zbroj sva tri prava povećan s približno 780 na 867 KM. Uz to je isplaćena i razlika za prva četiri mjeseca u godini.

Drugo usklađivanje trebalo bi iznositi dodatnih 3,5 posto. Budući da se novo povećanje obračunava na već uvećanu osnovicu, ukupno povećanje naknada tijekom 2026. godine iznosit će približno 15,1 posto, a najviši zbroj triju prava dosegnut će 897,35 KM.

Prema planiranoj dinamici, povećane rujanske naknade bit će isplaćene od 10. listopada, zajedno s razlikama za srpanj i kolovoz.

Uz tri osnovna novčana prava, Zakon o jedinstvenim načelima prepoznaje i potrebu za profesionalnom rehabilitacijom, prednošću pri zapošljavanju, podrškom u ranom razvoju, osobnom i radnom pomoći, asistivnom tehnologijom te razumnom prilagodbom.

Međutim, tijekom provedbe zakona uočeni su problemi s odredbom koja se odnosila na preglede djece. Zbog toga su već u prvoj godini njegove primjene pripremljeni i usvojeni amandmani kojima se ukida obveza obavljanja pregleda nakon navršenih 15 godina.

Promjena se odnosi na djecu koja rješenje dobiju nakon stupanja na snagu amandmana. Time se ukida obveza da dijete i obitelj ponovno prolaze liječnički pregled samo zbog navršenih 15 godina, iako je riječ o trajnom zdravstvenom stanju kod kojeg ne postoji medicinsko ili životno opravdanje za ponovno dokazivanje invaliditeta, navodi Ministarstvo.

Tijekom ovog mandata pripremljena je i usvojena Strategija za poboljšanje prava i položaja osoba s invaliditetom u Federaciji BiH za razdoblje od 2025. do 2030. godine. Nakon isteka prethodne strategije 2021. godine, Federacija nije imala kontinuitet strateškog dokumenta na kojem bi se temeljile politike u ovom području.

Nova strategija obuhvaća pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim i socijalnim uslugama, javnim prostorima, informacijama i drugim područjima svakodnevnog života. U njezinoj izradi, uz institucije, sudjelovale su i organizacije osoba s invaliditetom, stručnjaci, akademska zajednica te međunarodni partneri.

Usvojen je i prvi Akcijski plan deinstitucionalizacije u Federaciji BiH, koji predviđa razvoj usluga u lokalnim zajednicama i postupnu transformaciju ustanova socijalne zaštite.

Iz Ministarstva ističu kako su te usluge ranije bile nedovoljno razvijene, unatoč velikim potrebama korisnika. Pružatelji socijalnih usluga u prošlosti su ih financirali sredstvima donatorskih projekata, koja su bila ograničena, dok sada imaju osiguran transfer namijenjen upravo tim potrebama.

– Sami pružatelji ovih socijalnih usluga prije su pružali ove usluge putem sredstava donatorskih projekata, koja su bila vrlo ograničena, a sada imaju siguran transfer koji razumije te potrebe i isključivo je namijenjen njima – naveo je Delić.

Promjene su uvedene i u području zapošljavanja. Izmjenama i dopunama propisa Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prvi put je omogućeno zapošljavanje osoba s 50-postotnim invaliditetom na otvorenom tržištu rada uz subvenciju Fonda.

Time je podrška proširena i na osobe koje su ranije ostajale izvan tog sustava, iako su se zbog invaliditeta suočavale s preprekama pri pronalasku posla.

Poslodavac koji zaposli takvu osobu sada može ostvariti potporu za zapošljavanje, prilagodbu radnog mjesta i druge troškove potrebne za ravnopravno sudjelovanje u radu.

Usporedno s tim pripremljen je novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Njegov je cilj povećati zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, umjesto da se osobe s invaliditetom usmjeravaju isključivo prema zaštitnim radionicama i tvrtkama osnovanima za njihovo zapošljavanje.

– Kao i nekoliko drugih naših zakona, i ovaj Prijedlog zakona prošao je parlamentarnu proceduru u prvom krugu, zatim javnu raspravu, nakon čega smo pripremili Prijedlog zakona koji čeka obvezna mišljenja kako bi se prešlo na konačnu proceduru usvajanja – izjavio je Delić.

Ministarstvo naglašava kako same zakonske izmjene i povećanje naknada ne mogu ukloniti predrasude koje često predstavljaju prepreku osobama s invaliditetom u obrazovanju, zapošljavanju i sudjelovanju u javnom životu.

Zbog toga je, kako navode, tijekom ovog mandata posebna pozornost posvećena događajima čiji cilj nije bio govoriti o osobama s invaliditetom bez njihova sudjelovanja, nego im omogućiti da predstave svoje sposobnosti, iskustva i potrebe.

Događaj „Svijet prilika“, organiziran u partnerstvu s Ministarstvom i Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, povezao je inkluziju s tehnologijom, umjetnošću, sportom, igrom i obrazovanjem.

Prvo izdanje okupilo je oko 400 djece i mladih iz ustanova socijalne skrbi, dnevnih centara, domova i drugih organizacija, a program je nastavljen i 2026. godine.

Isti pristup primijenjen je i na sva tri sajma poslova „Pazi na sebe“. Fond, poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom i sami tražitelji posla dobili su priliku za izravno povezivanje, dok je zapošljavanje osoba s invaliditetom uključeno u širu temu tržišta rada, umjesto da se promatra isključivo kao socijalno pitanje.

Ministarstvo navodi kako se rezultati mandata mogu vidjeti kroz povećanje proračunskih izdvajanja sa 142 na 336 milijuna KM, odmrzavanje naknada nakon 14 godina, uvođenje dva redovita godišnja usklađivanja te povećanje najvišeg iznosa triju prava s 403,37 na 897,35 KM.

Istodobno ističu kako su promjene usmjerene i na drukčije razumijevanje invaliditeta, pri kojem se osoba s invaliditetom ne promatra samo kao korisnik novčane naknade, već kao osoba koja ima pravo na obrazovanje, rad, pristupačne institucije, usluge u svojoj zajednici i ravnopravno sudjelovanje u društvu.

Ministarstvo smatra da je upravo to razlika između povećanja socijalnih transfera i promjene sustava – prvo je nužno za dostojanstveniji život, a drugo za stvaranje jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom.