Polarni vrtlog, golemi sustav vjetrova koji zadržava hladan zrak iznad Sjevernog pola, ove se godine raspao ranije nego ikada otkako postoje mjerenja. Riječ je o novom meteorološkom ekstremu u godini u kojoj se diljem svijeta ruše temperaturni rekordi mora i zraka.
Ovakav raspad mogao bi donijeti vrlo hladno i suho vrijeme u Europu, Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju. Znanstvenici ipak upozoravaju da su ovog puta posljedice neizvjesne upravo zato što se sve dogodilo tako rano u sezoni.
„Ovo je možda još jedan primjer ili simptom Zemljina sustava koji radi stvari kakve dosad nismo vidjeli”, rekao je Tim Stockdale, glavni znanstvenik Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze.
Dodao je kako to pojačava dojam da klimatski sustav ulazi u nepoznato područje, što dodatno otežava predviđanja.
Vjetrovi polarnog vrtloga, koji u stratosferi, na visini od 10 do 50 kilometara, inače pušu prema zapadu, ovih su tjedana promijenili smjer. To se dogodilo više od dva tjedna ranije od dosadašnjeg rekorda, zabilježenog 28. studenoga 1968. i ponovno 2025. godine. Podaci o ovoj pojavi dostupni su od 1958. godine.
Uzrok je pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrijavanje, tijekom koje temperature u tom dijelu atmosfere naglo rastu, piše Financial Times.
Listopad najtopliji u povijesti mjerenja
Prema podacima europskog programa Copernicus, prošli mjesec bio je najtopliji listopad u povijesti mjerenja.
Istraživači ističu kako je raspad polarnog vrtloga još jedna prekretnica u razdoblju globalnog zagrijavanja i neuobičajenih atmosferskih pojava, među kojima je i rekordno snažan El Niño u Tihom oceanu. Britanski meteorološki zavod govori o „intrigantnoj vezi” između tih dviju pojava.
Tijekom El Niña ocean u tropskom Pacifiku oslobađa toplinu koja se širi atmosferom te može izazvati naglo stratosfersko zagrijavanje i oluje na udaljenim područjima.
Što bi raspad polarnog vrtloga mogao značiti za europsku zimu?
Raspad polarnog vrtloga i prodor arktičkog zraka u prošlosti su često donosili ekstremno niske temperature. Tako je bilo i tijekom pojave poznate kao „Zvijer s Istoka”, koja je početkom 2018. godine zaledila srednju i zapadnu Europu.
Ranije ove godine sličan događaj donio je New Yorku jednu od najhladnijih zima u više od stoljeća. Znanstvenici zasad ne mogu sa sigurnošću reći hoće li se takav scenarij ponoviti.
Scott Osprey iz Nacionalnog centra za atmosferske znanosti i Sveučilišta u Oxfordu objašnjava kako su posljedice nejasne jer se sve dogodilo tako rano u sezoni. Na početku zime arktički zrak još nije toliko hladan kao što će biti u kasnijim mjesecima.
„Međutim, to bi moglo dovesti do uvjeta pogodnih za snijeg u nadolazećim tjednima”, rekao je Osprey.
Upozorio je kako bi kasnije tijekom zime moglo biti još iznenađenja, osobito ako dođe do drugog naglog zagrijavanja stratosfere.
Raspad polarnog vrtloga može donijeti i sušnije vrijeme u sjevernijim područjima. Iako to na prvi pogled može zvučati privlačno, takve okolnosti mogu stvoriti probleme u poljoprivredi i dovesti do smanjenja zaliha vode u akumulacijama koje se nakon vrućeg ljeta trebaju ponovno napuniti.
Regan Mudhar, istraživačica sa Sveučilišta u Lausannei, ističe kako polarni vrtlog svoju punu snagu obično doseže krajem prosinca ili početkom siječnja.
„Utjecaj ovih događaja može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci te se odraziti ne samo na Europu nego i na Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju”, rekla je.

