U južnom Walesu započela je revolucionarna klinička studija koja koristi umjetnu inteligenciju (AI) za brže i preciznije dijagnosticiranje demencije, što predstavlja presedan u zdravstvenom sustavu Ujedinjenog Kraljevstva.
Zdravstveni odbor sveučilišta Aneurin Bevan prvi je pokrenuo istraživanje koje će se s vremenom proširiti na 1000 pacijenata diljem zemlje, s ciljem skraćivanja dugotrajnog i često mukotrpnog procesa dijagnostike.
Trenutni sustav često ostavlja pacijente s nejasnim simptomima u neizvjesnosti godinama.
Upravo je to bio slučaj s Kathryn White, 74-godišnjom umirovljenom poštanskom službenicom, koja je na dijagnozu Alzheimerove bolesti čekala duge dvije i pol godine.
Godine čekanja na dijagnozu
Priča gospođe White zorno prikazuje izazove s kojima se pacijenti suočavaju.
Prvi znakovi bolesti pojavili su se neočekivano. Iako je nebrojeno puta vozila do prijateljičine kuće, jednog dana se jednostavno izgubila.
“Nisam se mogla sjetiti kako doći do Cardiffa, do mjesta Peterston-super-Ely. Jednostavno se nisam sjećala puta”, ispričala je Kathryn. U drugoj prilici, izgubila se na putu do sastanka s bratom te je u panici morala nazvati supruga Michaela za pomoć.
“Nazvala me i rekla: ‘Izgubila sam se, ne znam gdje sam’. Tada smo odlučili potražiti pomoć liječnika obiteljske medicine”, prisjeća se Michael.
Uslijedio je niz pretraga: kognitivni testovi, CT i MRI snimanja, pa čak i PET skeniranje.
“Prošli smo kroz sve moguće testove poznate čovjeku, ali nakon dvije i pol godine, svi su se nalazi vratili kao neuvjerljivi”, dodaje Michael.
Konačna dijagnoza stigla je tek nakon lumbalne punkcije, invazivnog postupka uzimanja uzorka tekućine iz leđne moždine.
Michael opisuje taj trenutak kao “gorko-slatko” iskustvo. Glasnogovornik nove studije istaknuo je da, iako je lumbalna punkcija učinkovita, novi krvni testovi znatno su manje invazivni i mogli su Kathryn omogućiti raniju dijagnozu.
Spoj krvnih testova i umjetne inteligencije
Cilj studije je drastično skratiti vrijeme čekanja kako bi pacijenti dobili potrebnu podršku i liječenje što prije nakon upućivanja liječniku.
“Znamo da će u sljedećih nekoliko godina milijuni ljudi diljem svijeta imati demenciju, čiji je najčešći oblik Alzheimerova bolest”, izjavila je dr. Chineze Ivenso, savjetnica za psihijatriju starije dobi i voditeljica istraživanja za demenciju pri organizaciji Health and Care Research Wales (HCRW). “Suočavamo se s demografskom eksplozijom starenja stanovništva i moramo promijeniti način na koji radimo.”
Kako funkcionira nova metoda?
Tradicionalna dijagnostika demencije oslanja se na povijest bolesti pacijenta, simptome, snimke mozga i kognitivne testove. Nova studija uvodi dvije ključne inovacije:
Napredni krvni testovi: Ovi testovi mogu detektirati “biomarkere” – sićušne proteine u krvi koji su rani pokazatelji Alzheimerove bolesti.
Umjetna inteligencija: AI se koristi za objedinjavanje i analizu rezultata krvnih testova, snimki mozga i kognitivnih procjena, stvarajući tako cjelovitu i znatno precizniju sliku stanja pacijenta.
“Ovi biomarkeri su izuzetno uzbudljivi”, kaže dr. Ivenso. “U kombinaciji s umjetnom inteligencijom, vjerojatnost točne dijagnoze značajno raste. Prema postojećim podacima, oko 70 posto naših dijagnoza je točno, što znači da 30 posto pacijenata ne dobije preciznu dijagnozu.”
Tijekom studije, pacijenti će prolaziti kroz novi dijagnostički proces paralelno sa standardnim procedurama unutar britanskog zdravstvenog sustava (NHS).
Što je demencija?
Demencija je opći pojam koji opisuje simptome uzrokovane stanjima koja oštećuju moždane stanice.
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok, a smatra se da nastaje zbog abnormalnog nakupljanja proteina u mozgu.
Vjerojatnost razvoja bolesti udvostručuje se svakih pet godina nakon 65. godine života.
Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji s demencijom živi gotovo milijun ljudi, a očekuje se da će taj broj značajno porasti u sljedećih 15 godina.
Iako lijek ne postoji, dostupni tretmani mogu pomoći u upravljanju simptomima, a nove terapije su na pomolu.
Studiju vodi Imperial College London, a sponzorira je neuroznanstvena tvrtka Prima Mente, piše BBC.
Velški dio istraživanja podržava HCRW, čija je direktorica, dr. Nicola Williams, istaknula kako se studija nadovezuje na dugu tradiciju sudjelovanja pacijenata u medicinskim istraživanjima u Walesu.
