Imenovanje Matthew Palmer, zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Država, za novog specijalnog predstavnika za Balkan, pokazuje sve veće interesiranje američke administracije za regiju, prije svega zbog odnosa Srbije i Kosova, ali i zbog prilika unutar Bosne i Hercegovine.
Inače, Matthew Palmer dobar je poznavatelj prilika na Zapadnom Balkanu, te snažan zagovornik Europskog i NATO puta Bosne i Hercegovine.
Američka vanjska politika prema Balkanu, naročito prema Bosni i Hercegovini, dugo je bila u zastoju još od ubacivanja travanjskog paketa mjera iz 2006. godine. Mnogi su suglasni da imenovanje Matthew Palmera kao iskusnog diplomate, koji dobro poznaje situaciju u regiji, predstavlja veliki povratak američke politike na Zapadni Balkan.
Palmer će predvoditi napore da se ojača američko diplomatsko angažiranje u pružanju podrške miru, stabilnosti i prosperitetu u regiji i fokusu na integraciju Zapadnog Balkana u zapadne institucije, prenosi BHRT
Fokus američke politike bit će na Bosni i Hercegovini – zbog neformiranja vlasti i sve većeg ruskog utjecaja, smatraju stručnjaci iz Bosne i Hercegovine. Naglašavaju i kako moramo biti svjesni činjenice da je vanjska politika Sjedinjenih Država u promjenjivoj fazi, da su moguća i neka iznenađenja i promjene prioriteta, i to je nešto na što treba računati.
Administracija američkog predsjednika Donald Trump bi željela da se nešto učini do kraja njegovog mandata, kada je u pitanju vanjska politika, kako bi s pozitivnim bodovima ušao u predsjedničku utrku za drugi mandat, poručuju stručnjaci iz regije.
To isto je, kažu, učinio i Bill Clinton 90-tih godina. Kako su rekli, ne radi se o sveobuhvatnom angažmanu već isključivo o rješavanju problema između Kosova i Srbije.
Američki list “Foreign policy” ocjenjuje da je Palmerovo imenovanje odraz nastojanja Washingtona da ponovo pokrene dijalog Beograda i Prištine i tako okonča dugotrajan spor u jugoistočnoj Europi. Američki medij upozorava na to da Kina i Rusija nastoje proširiti svoj utjecaj na Balkanu, pa bi rješavanje davnih razmimoilaženja u regiji pomoglo da se zemlje približe Europskoj uniji i Zapadu.
