Pored rekordnih prihoda, ali i smanjenja inflacije, banke u Bosni i Hercegovini još ne snižavaju ključne kamatne stope.
Tako je i Europska centralna banka u posljednjih nekoliko mjeseci čak tri puta snizila kamatne stope kako bi potaknula gospodarstvo i ekonomski rast u Europskoj uniji, pišu Nezavisne.
Veća dobit za 100 milijuna KM
Tako su, prema posljednjim podacima Agencije za bankarstvo Republike Srpske, banke u Srpskoj u šest mjeseci ove godine ostvarile dobit od 127 milijuna KM, što je za čak 35 posto veća dobit u odnosu na isti period prošle godine, kada je ta dobit iznosila 94,1 milijuna KM.
Prema podacima Agencije za bankarstvo Federacije BiH, banke su u pola godine ostvarile dobit od 336 milijuna KM, što je 25,3 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je neto dobit iznosila 268,1 milijun KM.
Ovo znači da je dobit banaka za pola godine u BiH 463 milijuna KM ili za oko 100 milijuna KM veća nego u šest mjeseci 2023. godine.
Također, prema podacima Centralne banke BiH, u trećem kvartalu ove godine procjenjuje se da bi ukupna inflacija u zemlji mogla da iznosi 2,2 posto, a bazna 3,8 posto.
Iz Centralne banke naveli su da preliminarna procjena kretanja realnog BDP-a za navedeni kvartal iznosi 2,3 posto na godišnjem nivou.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kazao je za “Nezavisne novine” da su u Europi podizane kamate u cilju suzbijanja inflacije, dok se sada snižavaju, jer je inflacija dostigla željeni nivo ispod dva posto.
Fiksne kamate
“Gospodarstvo EU je značajno usporilo zbog visokih kamata. Sada Europska centralna banka povlači poteze koji za cilj imaju stimulirati gospodarstvo. Banke koje posluju u EU su pod ingerencijom ECB-a i ona na njihovo poslovanje ima direktan utjecaj. Što se tiče BiH, svi naši efekti, uključujući monetarne, su uvezeni, tako da imamo uvezenu inflaciju. Kada pričamo o kamatnim stopama, mi nemamo izravan utjecaj na to što radi Europska centralna banka. Imamo utjecaj preko nekih referentnih kamatnih stopa, odnosno EURIBOR-a. Promjene u visini EURIBOR-a će se odraziti i na kredite u BiH, odnosno na one kredite koji su vezani za EURIBOR”, objašnjava Ražanica.
Prema njegovim riječima, kada je bio visok rast EURIBOR-a, banke u BiH su klijentima ponudile fiksne kamatne stope i veliki broj klijenata je to odabrao, i samim tim zamijenio kamatnu stopu koja je vezana za EURIBOR.
“Banke u BiH najveći dio svojih kreditnih aktivnosti financiraju iz depozita domaćih sektora, i sama izlazna kamatna stopa u najvećoj mjeri ovisi o pasivnoj kamatnoj stopi, odnosno kamatnoj stopi koju banke plaćaju depozitarima na sredstva koja se drže u bankama. Mi smo imali dosta značajniji rast kamatnih stopa na depozite, nego što smo imali rast kamatnih stopa na kredite. Ovo bi trebalo da bude u direktnoj korelaciji, ali trenutno nije, jer su više rasle kamate na depozite. Osobno ne očekujem da će doći do nekog velikog smanjenja kamatnih stopa u BiH jer kamatne stope na depozite rastu te zato što nismo direktno vezani za ECB. Moram podsjetiti i na to da, kada su u EU kamate drastično rasle, u BiH to nije bio slučaj. Trenutno imamo situaciju da je prosječna kamatna stopa značajno niža nego u zemljama regije, određenim zemljama EU te se vrlo malo zemalja u EU može pohvaliti da ima niže kamate nego što su u BiH”, naglasio je Ražanica.
