Bosna i Hercegovina danas obilježava 31. godišnjicu genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda Srebrenica, počinjenog u srpnju 1995. godine.
Središnje obilježavanje održava se u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje će se okupiti preživjeli, obitelji žrtava, sudionici Marša mira, predstavnici domaćih i međunarodnih institucija, diplomatskog zbora te brojni građani kako bi odali počast ubijenima molitvom, polaganjem cvijeća i minutom šutnje.
U Memorijalnom centru uklesana su imena 8.372 žrtve genocida, dok međunarodne institucije navode da je tijekom srpnja 1995. godine ubijeno više od 8.000 ljudi. Genocid u Srebrenici utvrđen je presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog rezidualnog mehanizma, Međunarodnog suda pravde te Suda Bosne i Hercegovine.
Središnji dio današnjeg programa bit će kolektivna dženaza i ukop posmrtnih ostataka deset identificiranih žrtava. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u više masovnih grobnica na području Kamenice, Budaka, Glogove, Kameničkog brda, Jelovačke česme i drugih lokaliteta.
Danas će u Potočarima biti ukopani Senad Jusić, Muriz Baraković, Hamed Musić, Ramo Alić, Muhidin Osmanović, Huso Ćerimović, Nuko Nukić, Ahmet Gušter, Asim Kunić i Ramo Dautović. Žrtve su u trenutku smrti imale između 20 i 56 godina.
PREPORUKA ZA VAS
Posmrtni ostaci dviju žrtava ekshumirani su još 1997. godine, dok su ostali pronađeni između 2001. i 2022. godine. Mnoge obitelji desetljećima su čekale ukop u nadi da će biti pronađeni i preostali dijelovi posmrtnih ostataka njihovih najmilijih.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još se traga za oko 900 žrtava genocida. U Podrinjskom identifikacijskom projektu nalaze se i posmrtni ostaci deset identificiranih osoba čije obitelji još nisu dale suglasnost za ukop, dok je dodatnih 36 žrtava identificirano DNK analizom, ali postupak službene identifikacije nije dovršen.
Nakon pogubljenja, žrtve su najprije pokapane u primarne masovne grobnice, a zatim su njihova tijela premještana u sekundarne i tercijarne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina. Upravo zbog toga posmrtni ostaci mnogih žrtava pronađeni su na više različitih lokacija, što je znatno otežalo proces identifikacije.
Za genocid i druge zločine povezane sa Srebrenicom do danas su osuđene 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Među doživotno osuđenima su Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara.
Genocid u Srebrenici međunarodno je i pravno utvrđena činjenica. Unatoč tome, negiranje genocida i veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca i dalje su prisutni u dijelu javnog i političkog prostora, na što Memorijalni centar kontinuirano upozorava.
Glavna skupština Ujedinjenih naroda prošle je godine proglasila 11. srpnja Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici, čime je dodatno potvrđena važnost očuvanja istine, sjećanja na žrtve i prenošenja povijesnih činjenica budućim generacijama.