IstaknutoVijesti

Bila Bošnjakinja pa se izjasnila kao Hrvatica da dobije poziciju, Sud ju odbio

Odluka Suda BiH koja se veže uz situaciju iz Lukavca i tamošnje Općinsko izborno povjerenstvo privukla je pozornost javnosti, a posebice u kontekstu nacionalnog izjašnjavanja i popunjavanja pozicija u različitim tijelima uprave.

Naime, kako piše portal Sodalive.ba, Sud BiH odbio je žalbu Edise Suljić na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH u kojoj joj nije dopušteno biti članica Općinskog izbornog povjerenstva Lukavac jer se izjasnila kao Hrvatica. Odlukom SIP-a utvrđeno je, naime, kako postoje dvije izjave o nacionalnom izjašnjavanju te kako se Suljić na posljednjem popisu zapravo izjasnila kao Bošnjakinja. Suljić je uložila žalbu i izjavila kako je korekciju izjave izvršila u cilju otklanjanja propusta u prvobitno danoj izjavi.

Naime, izjava Edise Suljić nije sadržavala tekst, odnosno dio “da se na posljednjem popisu stanovništva BiH izjasnila kao Hrvatica”.

Općinsko vijeće Lukavac dostavilo je izjavu Edise Suljić u kojoj je navedeno da se Edisa Suljić na posljednjem popisu stanovništva u BiH izjasnila kao Bošnjakinja.

Promjena nacionalnog izjašnjenja kandidata za člana Izbornog povjerenstva u istom postupku imenovanja oduzima pravo drugim kandidatima i Središnje izborno povjerenstvo, u skladu s načelom zakonitosti, kao temeljnim pravnim načelom odlučivanja, dužno je onemogućiti zloupotrebu prava u korist jedne osobe i na štetu drugih osoba promjenom nacionalnog izjašnjavanja. Imajući u vidu prednje navedeno, može se utvrditi da je kandidatkinja Edisa Suljić priložila dvije izjave o nacionalnom izjašnjenju (Hrvatica i Bošnjakinja), što upućuje na pokušaj ostvarivanja osobne koristi kršenjem pravne norme o zadovoljavanju nacionalne strukture propisane čl. 2.14. st. (1) Izbornog zakona BiH, navodi se iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.

Uvidom u odluku Suda BiH vidljivo je kako je vijeće Prizivnog odjela Suda BiH zaključilo da žalba nije osnovana.

Pravilan je zaključak Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da žaliteljica ovakav način izjašnjavanja o pripadnosti konstitutivnom narodu ili skupini ostalih prilikom imenovanja članova izbornih povjerenstava koristi kao osnovu za ostvarivanje prava na imenovanu dužnost, navedeno je, među ostalim, u odluci Suda BiH.

Iz Županijskog odbora HDZ-a BiH Soli kažu kako su posljednja događanja prilikom izbora članova Općinskog izbornog povjerenstva u Lukavcu još jednom pokazala pokušaj svjesne zlouporabe nacionalnim izjašnjenjem u cilju popunjavanja pozicija koje su namijenjene pripadnicima hrvatskog naroda.

Ohrabrujuća je odluka SIP-a i Suda BiH koji su utvrdili da je Edisa Suljić svojim postupkom pokušala oduzeti pravo drugim kandidatima svjesnim lažnim predstavljanjem sebe kao pripadnice hrvatskog naroda. Cjelokupna politička javnost u Lukavcu znala je kakve su stvarne činjenice, ali su Suljić nagovarali da ustraje u svom pokušaju imenovanja i popunjavanja pozicije. Kad bi pravosuđe funkcioniralo neovisno, onda bi, nakon što su utvrđene svjesne zlouporabe i malverzacije, za ovakav postupak kazneno odgovarali svi oni koji su u tome sudjelovalo, istaknuo je predsjednik ŽO-a HDZ-a BiH Soli Danijel Nikolić.

Kada je u pitanju preuzimanje pozicija koje su rezervirane za konstitutivne narode, a napose Hrvate, poznati su primjeri u kojima se u federalni Dom naroda iz većinski bošnjačkih županija biraju osobe koje se izjašnjavaju Hrvatima.

Iako je Ustavni sud BiH jasno utvrdio da je Dom naroda upravo to – dom naroda, a ne dom županija, to nije spriječilo praksu u kojoj su se hrvatske pozicije, unatoč očitoj disproporciji, odnosno činjenici da u pojedinim županijama gotovo i nema Hrvata, uzimale kroz dva procesa. Jedan je izjašnjavanje Hrvatom, a drugi nelegitimni izbor takvih “Hrvata” kojima “legitimitet” daju Bošnjaci, prenosi Večernji list BiH.

Drugim riječima, upravo najveću štetu Hrvatima u Sarajevu, Goraždu, Bihaću prave bošnjačke stranke jer u tim županijama Hrvati uopće ne mogu među sobom izabrati svojeg predstavnika u Dom naroda, već im Bošnjaci prvo biraju predstavnika u županijsku Skupštinu, a nakon toga u Dom naroda.

Odgovori