Pandemija, a posebno invazija na Ukrajinu, doveli su do nestašica i drastičnih poskupljenja osnovnih živežnih namirnica. Svijet na teži način uči važnu lekciju – da su bogate one države koje proizvode dovoljno hrane.
Bosna i Hercegovina uvozno je orijentirana. Posljedice te strategije, točnije odsustva strategije razvoja poljoprivredne proizvodnje, dolaze na naplatu.
Jasmin Ramić gradsku vrevu Bijeljine zamijenio je pejzažem sela Mala Obarska. Na to ga je, kaže, nagnao skup život i težnja da njegova obitelj nikada ne bude gladna.
“Osušio sam mesa, imamo i sira i mlijeka, i ako Bog da imaćemo i baštu, imat ćemo tu nekog života i seoskog domaćinstva da živiš od toga, da ne bi otišao u gradu da razbacuješ pare. Sada je sve i skupo i jednostavno mnogo je ljepše u selu živjeti’, navodi, za BHRT.
Dok se sve više građana, u pokušajima da riješe ukrštenicu zvanu skupoća, okreće proizvodnji hrane za vlastite potrebe, opada broj većih proizvođača, onih kojima je poljioprivreda profesija. Farme se gase, sve više oranica ostaje pusto.
Poljoprivrednci tvrde – oni koji vlast drže u svojim rukama, godinama ih uništavaju. U Živinicama su nedavno traktore parkirali pred Gradsku upravu, u nadi da će upaliti poneki alarm.
Merim Zenunović, poljoprivrednik, kaže: “Ove godine imamo poskupljenja repromaterijala, naše cijene mlijeka su iste, ništa se ne miču, tako da nas to dovodi do gašenja gazdinstava.”
Ova godina, od samog početka, posebno je teška. Osim enormih poskupljenja osnovnih životnih namirnica, kojima svjedočimo svakodnevno, brojke oslikavaju i da do stolova dolazi hrana iz uvoza. Samo u prva tri mjeseca ove godine, u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je goveđeg mesa u vrijednosti većoj od 50 miliona maraka, a voća i povrća vrijednog 93 milijuna maraka.
Muris Mujanović, poljoprivrednik iz Ilijaša, kaže: “Bosnu i Hercegovinu čeka jedna ozbiljna glad, jedna ozbiljna nestašica svega. Ljudi to obično vežu za neke banalne stvari, tipa brašna i ulja. Brašna i ulja će vjerojatno biti ali svega ostalog što čini ljudski život normalnim će biti velika, velika nestašica.”
Nadležni ovim prognozama ne žele vjerovati. U entitetskim Ministarstvima poljoprivrede tvrde da čine sve da ljude zadrže u selima. U Republici Srpskoj kažu da će, uz vanredne mjere zbog poremećaja na tržištu, proračun za poljoprivredu biti uvećan oko 35 milijuna maraka u odnosu na prošlogodišnji.
Planirana davanja za poljoprivredne poticaje u Federaciji BiH veća su za 19 milijuna. Svjetski lideri upozoravaju da će, zbog rata u Ukrajini doći do nestašica hrane. Dok se mnoge europske, i svjetske sile pokušavaju preorijentirati, i sve više kapaciteta ulažu u poljopvrivrednu proizvodnju, bh. vlasti i dalje biraju drugu taktiku, oslanjajući se prvenstveno na uvoz.
