Osnovne životne namirnice, ali i namirnice široke potrošnje, često su mjerna jedinica za odnos uvoza i izvoza unutar robne razmjene Bosne i Hercegovine s drugim zemljama. Koliko smo, prema podacima Agencije za statistiku BiH, isključujući prosinac, 2019. godine popili i pojeli tuđeg piva, vode, brašna, ulja…
Prošle godine , od 1. siječnja do 31. studenog, u našu zemlju uvezeno je više od 49 milijuna litara mlijeka i pavlake (nekoncentrirani i bez dodanog šećera ili drugih sladila) ukupne vrijednosti 48 milijuna konvertibilnih maraka. Izvoz je iznosio 57 milijuna konvertibilnih maraka.
U istom razdoblju 2018. godine uvezeno je 29,1 milijuna KM vrijednosti mlijeka spomenutog tipa, a izvezeno 52,9 milijuna KM.
Mlijeko za zaslađivanje (ili pavlaka, koncentrirani ili sa dodatnim šećerom ili drugim sredstvima) uvezeno je u vrijednosti od 2,6 milijuna konvertibilnih maraka ili oko 705 tisuća litara. Izvoz ove robe iznosio je 189 tisuća KM.
Godine 2018. uvoz ovog tipa mlijeka dostigao je 3,7 milijuna KM, a izvezeno je više od 260 tisuća KM.
Što se tiče mliječnih prerađevina poput mlaćenice, kiselog mlijeka i pavlake, jogurta, kefira, aromatiziranih proizvoda ili s dodanim voćem, orašastim plodovima ili kakaom, uvezli smo robe u vrijednosti većoj od 19 milijuna KM ili više od 10 milijuna litara. U istoj grupi proizvoda izvoz je iznosio 32 milijuna KM.
Tijekom 11 mjeseci 2018. godine uvezeno je 18,3 milijuna KM vrijednosti spomenute robe, a izvezeno 19,1 milijun KM.
Kada su u pitanju neki od najkupovanijih plodova zemlje, u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 19,2 tisuća tona krumpira (svježeg ili rashlađenog) ukupne vrijednosti od 16,8 milijuna KM. Bosanci i Hercegovci jeli su 26 tisuća tona uvezenih jabuka čija je vrijednost gotovo 10 milijuna KM, te 54, tisuća tona šljive i divlje šljive ukupne vrijednosti 2,6 milijuna KM.
Kada je u pitanju bh. prodaja spomenutih plodova u inozemstvo, krumpira smo izvezli 2,3 milijuna, jabuka 12,5 milijuna, a šljiva 4,8 milijuna KM.
Krumpir je 2018. godine bio izražen kroz uvoz od 10,9 milijuna KM i izvoz od 1,5 milijuna KM. Jabuke smo uvezli u vrijednosti od 12,6 milijuna,a izvezli 6,4 milijuna. Šljive su 2018. godine ušle u BiH u vrijednosti od 1,9 milijuna KM, a izašle kamionima s tovarom vrijednim 5 milijuna KM.
Što se tiče vode, tradicionalnog dobra koje se prekomjerno uvozi, kroz bh. granice i u bh. trgovine ušlo je 50 milijuna litara vode (uključujući prirodne ili umjetne mineralne vode i gazirane vode, bez dodanog šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aroma; led i snijeg) u vrijednosti od 23,7 milijuna KM.
Bh. tvrtke su, s druge strane, izvezle 4,6 milijuna KM ili skoro 32 milijuna litara obične i gazirane vode.
Više od 21,8 milijuna KM je vrijednost uvezene vode tijekom 11 mjeseci 2018., a izvoz 5 milijuna KM.
Ipak, “zaslađene vode” su najprodavanije i takve je robe uvezeno čak 122 milijuna litara u vrijednosti od oko 132 milijuna KM. Što se tiče izvoza, brojevi su sljedeći – 42 milijuna KM robe težine nešto iznad 66 milijuna litara.
Još jedan proizvod široke potrošnje, možda i omiljeno alkoholno piće građana BiH – pivo, uvezeno je u iznosu od 140 milijuna litara vrijednih 102 milijuna konvertibilnih maraka.
Bh. pivare su u zemlje susjedstva i svijeta izvezle samo 3,3 milijuna KM piva ili oko 3,1 milijuna litara.
Godine 2018. uvoz je bio izražen sa 114 milijuna KM,a izvoz 2,9 milijuna KM, piše Klix.ba
