Cijena zlata ove godine skočila je za 10,94%, potaknuta porastom geopolitičke nestabilnosti, uključujući rat u Ukrajini, zajedno s porastom inflacije.
Cijenu zlata podržale su i svjetske središnje banke zemalja poput Indije, Turske, Kine i Rusije, koje su kupile rekordne količine zlata, piše Index.
Kalifornijska banka Silicon Valley i njujorška Signature banka bankrotirali su u ožujku. Tada je došao red na europsku banku Credit Suisse, koja je bila blizu kolapsa, ali ju je spasio UBS. Nakon tih događaja u ožujku, zabrinutost glede nastavka krize je bila ublažena. Ali nakon što se su 1. svibnja među malim bankama ponovno probudili strahovi, potvrđeno je da je First Republic banka propala i da će ju preuzeti JP Morgan. Još više banaka je u opasnosti: PacWest Bancorp je izgubio 70% svoje vrijednosti u posljednjih 5 radnih dana.
Tržišta su bila potresena zabrinutošću zbog ove “ponovno probuđene” financijske krize u bankarskom sektoru i trgovci su prebacili svoja sredstva u zlato.
Većina trgovaca slaže se da je bankarska mini kriza faktor koji gura cijenu zlata prema rekordno visokim razinama, a čini se da je kriza u ovom trenutku daleko od kraja. Citigroup u idućim mjesecima očekuje se da će cijena zlata doseći 2.300 dolara.
