Oko četvrtine duhanskih proizvoda koji se konzumiraju u Bosni i Hercegovini dolazi izvan legalnih tokova. Iza te brojke krije se puno više od same priče o švercu – riječ je o paralelnoj ekonomiji vrijednoj stotine milijuna maraka godišnje.
Prema istraživanju međunarodne kompanije IPSOS, provedenom na reprezentativnom uzorku odraslog stanovništva, ilegalno tržište duhana i dalje ima snažan utjecaj, iako su zabilježeni određeni pomaci.
Studija, provedena od studenog 2025. do siječnja 2026. godine, pokazuje kako je udio neoporezovanih duhanskih proizvoda pao s 33% na 26%, što predstavlja smanjenje od oko 21% u samo godinu dana. Analitičari ovaj pad povezuju s pojačanim kontrolama i većim angažmanom nadležnih institucija.
Ipak, više od četvrtine ukupne potrošnje i dalje dolazi iz ilegalnih izvora, što značajno utječe na tržište i javne financije.
Rezani duhan i dalje dominantan
Dok ilegalne cigarete čine relativno mali dio tržišta (oko 3%), rezani duhan ostaje najveći problem. Čak 94% njegove potrošnje odnosi se na proizvode izvan poreznog sustava.
Procjenjuje se da je u 2026. godini konzumirano oko 1.535 tona ilegalnog rezanog duhana. Iako je to manje nego prethodnih godina, količine su i dalje izrazito visoke i pokazuju koliko je ovo tržište ukorijenjeno.
Gubici mjereni stotinama milijuna
Najveći problem crnog tržišta je gubitak javnih prihoda. Procjene pokazuju da Bosna i Hercegovina godišnje izgubi oko 419 milijuna KM kroz neplaćene trošarine i PDV.
Taj iznos mogao bi financirati velike projekte – od izgradnje dionica autocesta, preko isplate mirovina, do modernizacije zdravstvenog sustava.
Problem širi od granica BiH
Ilegalna trgovina duhanom nije samo lokalni problem. Prema podacima Oxford Economicsa, u Europskoj uniji je tijekom 2024. godine konzumirano 39,2 milijarde ilegalnih cigareta, što čini oko 9,2% tržišta.
Razlike među državama su velike – dok neke imaju relativno nizak udio ilegalne prodaje, u drugima on doseže i više od trećine ukupne potrošnje.
Između napretka i realnosti
Iako podaci pokazuju određeni napredak u suzbijanju ilegalnog tržišta, ono i dalje ostaje jedan od najvećih ekonomskih izazova u zemlji.
Crno tržište duhana ne utječe samo na gospodarstvo, već i na javno zdravlje i sigurnost tržišta. Ipak, dosadašnji trendovi pokazuju da se uz sustavan pristup i jače kontrole može postupno smanjivati njegov utjecaj.

