Dan je planeta Zemlje koji se ove godine obilježava pod sloganom “Planet vs. Plastika”, kako bi se potaknulo smanjenje korištenja plastike za dobrobit zdravlja ljudi i planeta te reducirala proizvodnja svih vrsta plastike za 60 posto do 2040., a udruge od buduće vlade traže rješenja.
Rijetki su dijelovi Zemlje koji nisu onečišćeni plastičnim otpadom. Tržište preplavljeno različitim jednokratnim plastičnim proizvodima imalo je za posljedicu opterećenje okoliša otpadom koji završava u tlu, jezerima, rijekama i morima, a vodene i zračne struje prenose fragmente plastike diljem planeta, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada; mikroplastika i u stijenama
Upozoravaju da mikroplastiku nalazimo u svim oceanima te brojnim životinjskim i biljnim organizmima, a više je pojava ugradnje plastike u stijene pri čemu nastaju plastiglomerati. Sitni dijelovi plastike šire se po okolišu, pogodno su mikrostanište za bakterije tvoreći plastisferu, a pukotine mikroplastike pogodne su za vezanje teških metala.
Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu, 80 posto potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 i 85 posto otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 posto, a predmeti povezani s ribolovom 27 posto ukupne količine.
Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno, razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. UNEP procjenjuje da šteta za morski okoliš na globalnoj razini iznosi najmanje 8 milijardi USD godišnje, ističu u Ministarstvu.
Upozoravaju i da se oko 98 posto plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi od fosilnih goriva ili izvornih sirovina te se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 posto globalnog proračuna ugljika do 2040.
U Ministarstvu kažu i kako su globalno stope recikliranja plastike i dalje niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32 posto uputi na recikliranje, 43 posto na spaljivanje/suspaljivanje, a 25 posto odloži se na odlagališta.
Greenpeace: Nužno ulaganje u domaće OIE
I Greenpeace Hrvatska upozorava da je onečišćenje plastikom postalo globalna kriza čije rješavanje zahtijeva koordinaciju na svjetskoj razini. Pregovori za Globalni sporazum o plastici trebali bi biti zaključeni do kraja ove godine, a čvrst globalni sporazum spriječit će vađenje nafte i plina iz zemlje za proizvodnju plastike, zaustaviti velike zagađivače te omogućiti čišći i sigurniji planet. Od hrvatskih čelnika očekuju da kroz nacionalne zakone pokažu da su spremni uhvatiti se ukoštac s najezdom plastike.
Greenpeace Hrvatska upozorava i na klimatsku krizu koja uzima maha, a glavni uzročnik je spaljivanje ugljena, nafte i plina.
“Stoga energetska tranzicija prema obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti nema alternativu. Nužno je maksimalno ulaganje u domaće, obnovljive izvore energije, pogotovo u energiju sunca koje imamo u izobilju, a ne koristimo ni izbliza dovoljno. Domaći obnovljivi izvori znače sigurnost u opskrbi energijom, čišći okoliš, zdravije stanovnike, više zelenih poslova i doprinos ublažavanju klimatskih promjena”, poručuje Petra Andrić, programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Zelena akcija: Proširenje LNG-a i gradnja HES Kosinj promašene su
I Zelena akcija od buduće vlade očekuje odlučno suočavanje s krizama i rad na pravim rješenjima, “umjesto nastavak poslovanja po starome i ignoriranja problema”, a jedan od prvih poteza koji će zrcaliti stav prema okolišu jest da resor zaštite prirode i okoliša bude nadređen ostalim sektorima, a ne podređen gospodarstvu, poručuje predsjednica Zelene akcije Dora Sivka.
“Odluke poput proširenja LNG terminala, gradnje HES Kosinj i zatvaranja Plomina 2 tek 2033., promašene su strategije u trenutku u kojem nas Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) upozorava da već svjedočimo promjenama klime koje su znanstvenici predviđali tek na kraju ovog stoljeća”, kaže Sivka te ističe da je potrebno hitno ulaganje u lokalne obnovljive izvore energije, javni prijevoz, mjere energetske učinkovitosti, stvaranje energetskih zajednica te općenito širu promjenu navika koje osiguravaju kvalitetu života, a ne prelaze planetarne granice.
WWF sadi tisuću voćaka
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Dan planeta Zemlje obilježava sadnjom najveće šume hrane u Hrvatskoj – u Koprivnici na Sveučilištu Sjever gdje sade gotovo tisuću voćaka, raznog aromatičnog i drugog jestivog bilja, što će studentima služiti kao vrt koji će upiti dio emitiranog ugljičnog dioksida, ublažiti ljetne vrućine u kampusu, popiti višak vode kad padne obilna kiša te biti prirodna kantina u kojoj će ubrati omiljenu voćku.
“Međutim, dok niče naša šuma hrane, mi nismo nimalo bezbrižni, brine nas zelena budućnost Hrvatske”, kaže Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji.
WWF će stoga od buduće vlade tražiti veća ulaganja u zaštitu prirode i bioraznolikosti, postavljanje jasnog roka za prestanak korištenja fosilnih goriva i potpuni prelazak na obnovljive izvore energije te postupnu tranziciju na održiv i otporan poljoprivredni sustav, koji se ne temelji na potporama za velike poljoprivredne zagađivače.
