Veliki četvrtak zauzima posebno mjesto u kršćanskoj liturgiji jer označava završetak korizmenog vremena i uvod u Vazmeno trodnevlje, najsvetije dane u crkvenoj godini. Na ovaj dan vjernici se prisjećaju Posljednje večere Isusa Krista sa svojim učenicima, tijekom koje je ustanovljena Euharistija.
Večernjom Misom Večere Gospodnje započinje Vazmeno trodnevlje, iako se liturgijski već ulazi u događaje Velikog petka. Naime, prema staroj predaji, dan započinje večerom, pa tako i ovo slavlje pripada dubokom otajstvu Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
Središnji naglasak Velikog četvrtka je upravo na ustanovljenju Euharistije, daru koji je Isus ostavio svojim učenicima kao trajni znak svoje prisutnosti. Uz to, posebno mjesto ima i čin pranja nogu, kojim Isus pokazuje poniznost i poziva na služenje drugima.
Tijekom mise pjeva se „Slava“, uz zvonjavu zvona koja potom utihnu sve do Vazmenog bdjenja. Ova tišina simbolizira ulazak u ozbiljnost i sabranost dana koji slijede. U nekim sredinama zvona zamjenjuju drveni instrumenti poput čegrtaljki, što dodatno naglašava pokornički karakter ovog razdoblja.
Nakon mise, Presveti Oltarski Sakrament prenosi se na posebno mjesto, a vjernici ostaju u tišini i klanjanju. Glavni oltar se ogoljuje, čime se simbolično označava početak Kristove muke.
PREPORUKA ZA VAS
Veliki četvrtak tako nas poziva na dublje promišljanje o ljubavi, žrtvi i služenju drugima. To je dan kada se ne slavi samo spomen prošlog događaja, već se vjernike potiče da u vlastitom životu prepoznaju i žive poruku koju je Krist ostavio, ljubiti, služiti i darivati se za druge.
