Njemačka ulazi u ključnu fazu izborne utrke, dok se liberalni FDP, Ljevica i novonastali Savez Sare Wagenknecht (BSW) bore za prelazak izbornog praga od 5%. Njihov uspjeh ili neuspjeh mogao bi značajno utjecati na sastav buduće vlade.
Uspon AfD-a i politička izolacija
Desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi rast podrške, ali ostaje izolirana jer vodeće stranke, uključujući CDU, odbijaju suradnju zbog njezinih stavova o migracijama, EU i Rusiji.
“Saradnja s AfD-om bila bi prodaja duše CDU-a,” izjavio je Friedrich Merz, naglasivši da će stranka ostati politički distancirana od AfD-a.
Međutim, AfD uživa podršku Elona Muska, što bi moglo utjecati na odnos Njemačke prema Rusiji i transatlantske veze, osobito sada kada je Donald Trump ponovno na vlasti i najavljuje carine i smanjenje podrške NATO-u.
Ekonomija, migracije i energija
Njemačka ekonomija suočava se s recesijom, padom izvoza i krizom u autoindustriji, što biračima predstavlja jedno od glavnih pitanja. Visoke cijene energije dodatno su podigle tenzije, dok CDU i AfD zagovaraju povratak nuklearnoj energiji, SPD i Zeleni ostaju pri obnovljivim izvorima uz državne subvencije.
Migracije su ponovno u fokusu, posebno nakon niza napada povezanih s migrantima, što je dodatno povećalo podršku AfD-u, koji zagovara “nultu imigraciju”. U pokušaju da umiri javnost, vlada Olafa Scholza krajem 2024. pooštrila je granične kontrole.
Što ovi izbori znače za Europu i svijet?
Njemačka je ekonomski i politički stub Europske unije, a ishod izbora utjecat će na budućnost europske integracije i odnose s ključnim globalnim silama.
CDU na vlasti značilo bi konzervativniji pristup, fokus na fiskalnu disciplinu i nacionalni suverenitet unutar EU.
Jačanje AfD-a moglo bi dodatno osnažiti populističke pokrete u Europi, bez obzira na to uđe li stranka u vladu ili ne.
Njemačka također igra ključnu ulogu u klimatskoj politici i međunarodnoj trgovini, a njezin stav prema Kini, Rusiji i SAD-u pod novim vodstvom mogao bi značajno utjecati na globalnu ravnotežu snaga.
Politički stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajni pregovori oko formiranja vlade mogli oslabiti EU u ključnom trenutku, dok Europa traži stabilnost uslijed rata u Ukrajini i ekonomske nesigurnosti.
