Svaki drugi maturant ispite će položiti nakon priprema. Rekorderi su Zagrepčani. Pripreme plaćaju čak tri četvrtine njih.
Maturantice zagrebačke gimnazije Tituša Brezovačkog, Lucija i Ana, misle da je većina išla na pripreme, no vjeruju da se matura može uspješno položiti i bez priprema. Na pripreme idu, kažu, iz straha.
Odlazak na pripreme za maturu tako je postala praksa. Na pripreme idu učenici čiji su roditelji bolje obrazovani. I oni koji imaju bolje ocjene.
“Mi smo dobili dobru dozu znanja iz hrvatskog, ali i dalje je to neka sigurnost koju dobiješ s pripremama. Ta sigurnost je nezamjenjiva”, kaže maturantica Irma.
Pandemija je ispraznila učionice, ali nije zaustavila “obrazovanje u sjeni”, kako su pripreme i instrukcije nazvali stručnjaci Instituta za društvena istraživanja. Podatke su prikupljali prošle godine.
“Pokazuje se da oko 40 posto osmaša, ali i učenika u srednjim školama, koristi usluge privatnih instruktora”, rekao je Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja. “To su učenici kojima treba pomoć. Radi se o takozvanoj ‘požarnoj’ mjeri, da se prođe neki ispit. Ne treba bježati od činjenice da u svim predmetima postoje instrukcije pa čak i tjelesnoj kulturi”, dodaje Jokić.
Resorni ministar analizirat će podatke istraživanja te ne smatra da su pripreme za maturu poraz školskog sustava. “Sigurno nisu, jer da su poraz, onda bi ukinuli škole”, kaže Radovan Fuchs. “Mora se uči malo dublje u analizu brojki pa će se pojaviti i drugi zaključci, a ne samo ‘ništa ne valja’ i ‘netko treba dodatne instrukcije da bi završio razred”, odlučan je ministar znanosti i obrazovanja.
Instrukcije su siva ekonomija. Privatne pripreme su legalne, a ukupno roditelje na godinu stoje sto milijuna kuna.
Majka maturanta, Tatjana iz Pule kaže da je to trebalo riješiti u srednjoj školi. Druga majka Mladenka kaže da to nije bilo moda “u naše doba”.
“Ovi predmeti koji su inače malo problematični, koje mi roditelji možda ne znamo na najbolji način, nego rješavamo na svoj, to je bilo uvijek potrebno”, kaže još jedna majka maturanta, navodi Dnevnik.hr.
Ministar Fuchs ima rješenje: “Da se nastava produži na cjelodnevnu nastavu, da se osiguraju dodatni sati aktivne poduke i uvođenje nacionalnih ispita.”
Boris Jokić vidi drugo rješenje: “Produljiti osnovnu školu na devet godina, uvesti novi model ocjenjivanja i vredonovanja, u gimnazijama povećati izbornost predmeta, prije sveg ocjenjivanja treba ukinuti opći prosjek ocjena”, kaže.
Ravnatelj gimnazije Tituša Brezovačkog želio bi “da im učenici prethodnih generacija iz njihove škole mogu reći ‘ljudi moji vama ne trebaju pripreme, ne morate potrošiti novac za nešto što imate u svojoj glavi'”.
Petica danas otvara sva vrata, gužve su na istim fakultetima, dok tražena zanimanja izumiru. Ne čudi onda da se, uz dovoljno novca, za školu mogu pripremati već i prvašići, zaključuje novinarka Bolšec Oblak.
