Barem trećina ledenjaka na planinskim lancima Hindukuš i Himalaja otopit će se zbog klimatskih promjena, kaže novo istraživanje znanstvenika.
Barem trećina ledenjaka na planinskim lancima Hindukuš i Himalaja otopit će se zbog klimatskih promjena, kaže novo istraživanje znanstvenika.
To će sasvim sigurno imati ozbiljne posljedice za život dvije milijarde ljudi u okolnim državama, a najgore je što ni drastična promjena klimatske politike neće utjecati na to. Naime, kako stoji u istraživanju čije zaključke prenosi Guardian, sve i da svjetske zemlje srežu emisije stakleničkih plinova i tako limitiraju globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih do 2100. godine, 36 posto ledenjaka na planinskim masivima Hindukuš i Himalaja će nestati.
Ako temperatura poraste nešto više, za 2,7 stupnjeva Celzijevih, otopit će se pola ledenjaka. Najcrnji scenarij, u kojem države odustaju od rezanja emisija stakleničkih plinova, predviđa zagrijavanje planeta do 5 stupnjeva Celzijevih što bi do 2100. otopilo čak dvije trećine ledenjaka na dva azijska planinska lanca.
Ti ledenjaci predstavljaju ključnu zalihu vode za 250 milijuna ljudi koji žive u regiji Hindukuš – Himalaja, dok daljnjih 1,65 milijardi ljudi namiruje velik dio svojih potreba za vodom iz rijeka koje iz planinskih masiva teku u Pakistan, Kinu i druge države.
Šokantno otkriće
”Ovo je klimatska kriza za koju još niste čuli. Čak i u najboljem mogućem scenariju, u kojem smo zaista ambiciozni u borbi protiv klimatskih promjena, čak i tada ćemo izgubiti trećinu ledenjaka. Za nas je to bilo šokantno otkriće koje jasno kaže da moramo hitno djelovati”, rekao je za Guardian Philippus Wester iz Međunarodnog centra za integrirani razvoj planina, inače i osoba na čelu ovog istraživanja.
”Dok svi gledaju što se odgađa na Arktiku ili malenim otocima kojima prijeti dizanje razine oceana, nitko nije obraćao pozornost na regiju Hindukuš-Himalaja” dodao je Wester.
Čak 200 znanstvenika
Ovo istraživanje trebalo bi napokon promijeniti taj trend, što je vidljivo i u broju involviranih u cijelu priču. Naime, istraživanje je zatražilo osam država kroz koje prolaze ovi planinski masivi, a ukupno je na njemu radilo više od 200 znanstvenika.
Samo istraživanje trajalo je punih pet godina, a osim znanstvenika koji su bili direktno uključeni u projekt, dodatnih 125 stručnjaka je pregledalo njihov rad, prenosi Jutarnji list.