Prema broju preminulih u odnosu na milijun stanovnika, BiH je već danima na prvom mjestu u Europi, a u svjetskim okvirima više žrtava u pandemiji koronavirusa ima samo Peru.
Brojni su razlozi crne statistike. Dr. Armin Sprečo, epidemiolog-statističar iz Linköping kao neke od razloga izuzetno loše statistike u BiH navodi pojedine od apsurdnih mjera, poput zabrane izlaska djece i starijih vani, jer je trebalo preporučiti suprotno, ali i nošenja maski na otvorenom, gdje je rizik od infekcije minimalan.
- Znam da su se uvodile dosta oštre, prema mom mišljenju, preoštre i bespotrebne mjere. Mislim da je to jedan od razloga zbog kojih ljudi to sada slabije poštuju. Vidio sam u Bosni kako se ljudi najnormalnije međusobno rukuju, da nema distance od metar-dva koja bi trebala postojati. A, naravno, razlog visoke stope smrtnosti je i što cjepiva nisu nabavljene na vrijeme – kaže Sprečo za Avaz.
Švedska je od početka imala mjere koje podrazumijevaju osobnu higijenu, dezinfekciju, odstojanje, izbjegavanje masovnih okupljanja, posebno u zatvorenom prostoru, a Šveđani su to većinom poštivali.
- Mislim da će i dalje biti mali broj cijepljenih i teško će se to promijeniti dok vlast u Bosni ne zasluži povjerenje – pojašnjava Sprečo. I u Švedskoj tijekom cijepljenja manji broj ljudi postavlja pitanja “jesmo li sad čipovani”, “hoćete li nas sad pratiti”, “hoću li umrijeti za dvije godine”, kakva se putem društvenih mreža šire i u BiH. – Ljudi se ovdje, ipak, cijepe.
Teško je takvima racionalno odgovoriti, ali, ako nas žele čipovati, zar to ne mogu uraditi paracetamolom? Nuspojave se jave kod 0,1 posto cijepljenih, ali ne postoji lijek bez njih. Zbog više od 70 posto cijepljenih građana i niske stope smrtnosti Švedska bi danas trebala ukinuti sve epidemiološke mjere.
Sprečo pojašnjava kako je u travnju i ova država imala treći val pandemije, ali, budući da su stariji bili cijepljeni i zaštićeni, treći val je izazvao rast broja zaraženih, ali ne i preminulih. – Koronavirus će teško biti iskorijeniti, ali nadam se da će se svesti na razinu sezonske gripe. Vjerojatno će postojati potreba za godišnjim cijepljenjem starijih i kroničnih bolesnika. Problem je što su bogatije države kupile sva cjepiva koje su na početku bile dostupne – ističe dr. Armin Sprečo.
