Kao da ubrzane klimatske promjene uzrokovane čovjekovom bahatošću i nemilosrdnom utrkom za profitom nisu dovoljne, ovogodišnje ljeto, zasigurno jedno od najtoplijih od kada postoje mjerenja, demonstriralo je još jedan čovjekov utjecaj u prirodne procese, ovaj put vođen nizom motiva, ali s jednostranim obrascem vidljivim na svakom koraku. Vatrene stihije, jedna za drugom, nižu se od obale do unutrašnjosti jugoistoka Europe, uzimajući ljudske živote, uništavajući imovinu i dugogodišnje plodove rada, mobilizirajući sve raspoložive protupožarne snage, piše Večernji list BiH.
Bilo da je riječ o mržnji, izostanku racionalnosti i zdravog razuma općenito, ignorantskim odnosom prema upozorenjima institucija te sveprisutnom balkanskom bahatošću uokvirenom kroz uglavnom nizak stupanj obrazovanja i odgoja, posljedice su uvijek iste-brda nam sve lakše gore, vegetacija, iskupljenja višemjesečnom sušom i jednom od lošijih hidroloških situacija od kada postoje mjerenja, odumire, a savanski krajolik u trenu se pretvara u vatrenu buktinju. Nažalost, osim velike materijalne štete svjedočimo i prvim izgubljenim životima, no čini se da ni to nije dovoljno usijanim glavama s kvocijentom inteligencije nedostojnim razredu sisavaca.
I dok su pogledi velikog broja građana Bosne i Hercegovine i drugih zemalja jugoistoka Europe okrenuti prema svim mogućim prognostičkim modelima, tražeći i najmanju mogućnost za kišne padavine, tjedan pred nama, prema svemu sudeći i dalje s natprosječnim temperaturama, donosi ekstreman rizik od nastanka novih požara. Odjel za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Europske komisije objavio je kartu starog kontinenta s ucrtanim područjima iznimno visokog i ekstremnog rizika od požara, a uvidom u istu vidljiva je najveća koncentracija upravo na prostoru jugoistoka i istoka Europe, uključujući južne dijelove Republike Hrvatske, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Bugarsku, Rumunjsku, Moldaviju, Mađarsku i zapadne dijelove Ukrajine. Podsjećaju i na činjenicu da su od početka godine zabilježena nevjerojatna 1753 požara, pri čemu je izgorjelo 616.202 hektara.
S obzirom na činjenicu da je, primjerice u slučaju Republike Hrvatske, jasno utvrđena namjera podmetanja požara, može se pretpostaviti i da isto vrijedi za druge zemlje okruženja, a to pak sa sobom povlači i pitanje pokretanja ozbiljnih istražnih radnji i u Bosni i Hercegovini budući da takva kaznena djela često graniče s terorizmom.
O štetama koje suša donosi, u prvom redu poljoprivrednoj proizvodnji, rečeno je mnogo; samo treba napomenuti da klimatske promjene i na ovoj strateškoj gospodarskoj grani uzimaju značajan danak, što se pak osobito osjeti u krhkim i tehnički neopremljenim ekonomijama poput one bosanskohercegovačke. Donosi li početak rujna neke pozitivne promjene pitanje je za milijun dolara i jedno od onih koje ni najiskusniji meteorolozi izbjegavaju. Za sada, vidljivo je da krajem kolovoza raste mogućnost za oblačnost uz postupan pad temperatura, a je li to možda uvod u padavinama bogatiju epizodu, toliko potrebnu izmučenoj zemlji, za sada je nemoguće odgovoriti. Za nadati se da će jesen ipak biti primjerenija svojim nekadašnjim karakteristikama. U suprotnom bit će potrebno mijenjati udžbenike.
