Europa razmatra vojnu tampon zonu na ukrajinskom teritoriju
Europa razmatra podršku za uspostavu tampon zone široke 40 kilometara na teritoriju Ukrajine kao dio napora za okončanje rata, izvijestio je jučer Politico, pozivajući se na pet neimenovanih europskih diplomata.
Prema navodima diplomata, europski čelnici ovu ideju razmatraju kao jednu od opcija za prekid vatre ili kao dio poslijeratnog sporazuma između ukrajinskih i ruskih snaga. U ovim raspravama, kako tvrde izvori, za sada ne sudjeluje Washington.
Diplomatska utrka s vremenom
Razgovori o tampon zoni odvijaju se u trenutku dok američki predsjednik Donald Trump intenzivira napore za postizanje mirovnog sporazuma. Trump se 15. kolovoza na Aljasci sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a nekoliko dana kasnije u Bijeloj kući i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te europskim čelnicima.
“Svi se pokušavaju što brže pomaknuti po pitanju sigurnosnih jamstava kako se Trump ne bi predomislio”, izjavio je jedan od europskih dužnosnika. Prijedlog bi, prema diplomatima, vjerojatno bio povezan s teritorijalnim ustupcima od strane Ukrajine, no zasad je nejasno je li Kijev uopće otvoren za takav plan.
Sumnje i zabrinutost saveznika
Neke europske zemlje izrazile su bojazan da bi tampon zona mogla donijeti više štete nego koristi te izložiti ukrajinske gradove još većem riziku od ruskih napada. “Nije baš razumno protiv protivnika koji ne pregovara u dobroj vjeri”, rekao je jedan od neimenovanih diplomata.
Istovremeno, članice istočnog krila NATO-a, uključujući Poljsku, zabrinute su da bi slanje velikog broja vojnika u Ukrajinu moglo oslabiti prisutnost saveza na istoku i učiniti ih ranjivima na potencijalni ruski napad.
Uloga mirovnih snaga
Očekuje se da bi francuske i britanske trupe činile okosnicu mirovnih snaga, a Pariz i London potiču druge saveznike na osiguravanje vojne opreme. Procjenjuje se da bi između 4.000 i 60.000 mirovnjaka moglo biti raspoređeno u Ukrajini kako bi nadzirali provedbu mirovnog sporazuma. Njihova zadaća ne bi bila samo patroliranje demilitariziranom zonom, već i obuka ukrajinskih vojnika.
Iako su Sjedinjene Države poručile da neće slati svoje mirovne trupe, izrazile su spremnost pružiti tehničku podršku. “Svi čekaju da čelnici politike DOD-a razjasne koliko su daleko spremni ići, a Europljanima dopuštaju da pokažu svoje karte”, dodao je jedan europski dužnosnik.
Rusija napada unatoč pregovorima
Dok traju diplomatski napori, predstojnik Ureda predsjednika Andrij Jermak i tajnik Vijeća za obranu Rustem Umerov ovog tjedna putuju u New York kako bi razgovarali o sigurnosnim jamstvima. Unatoč tome, Rusija ne pokazuje spremnost na suradnju.
Kremlj je u više navrata doveo u pitanje legitimitet Zelenskog, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je 24. kolovoza da Moskva neće prihvatiti potpis Zelenskog na bilo kakvim pravnim dokumentima. Kao tragična potvrda ruskog stava, u noći na četvrtak u masovnom raketnom napadu na Kijev ubijene su najmanje 23 osobe, uključujući četvero djece, a 63 su ozlijeđene.
