Hrvatski turizam ulazi u novu intenzivnu sezonu, a procjene ukazuju da će biti potrebno oko 5.000 dodatnih sezonskih radnika u odnosu na prošlu godinu. Prema anketi Hrvatske udruge poslodavaca, 60 posto turističkih kompanija planira povećanje broja zaposlenih, dok ostali očekuju zadržavanje postojećih kapaciteta.
Kako piše Novi list, kronični nedostatak domaće radne snage prisiljava poslodavce na daljnji uvoz radnika. Uz radnike iz regije, sve je izraženiji dolazak radne snage s Filipina, dok se interes za Indiju i Nepal smanjuje zbog strožih zakonskih pravila i regulacije agencija.
Turizam je ponovno preuzeo vodeće mjesto po broju izdanih radnih dozvola, prestigavši građevinski sektor. Iako su uvjeti zapošljavanja pooštreni, hotelijeri potrebe pokrivaju produljenjem dozvola i većim oslanjanjem na stalne sezonce.
Iz HUP-a navode da su plaće u većim turističkim kompanijama u posljednje dvije godine porasle oko 25 posto, no domaćih radnika i dalje nedostaje, osobito kvalificiranih kuhara i konobara. Sindikati upozoravaju da se razlika između minimalne plaće i primanja iskusnih radnika opasno smanjuje, što dodatno demotivira domaći kadar.
Alpe jače od Jadrana
Hrvatska se u borbi za radnike suočava s jakom konkurencijom Njemačke i Austrije, gdje su plaće, ali i sustav rada znatno stabilniji. U Austriji sezonski radnici mogu računati na plaće iznad 2.300 eura, uz osiguran smještaj, hranu te 13. i 14. plaću kao standard.
Dok su troškovi života na Jadranu sve viši, razlika u primanjima ostaje ključni razlog odlaska najkvalitetnijih radnika prema sjeveru Europe.
Kvaliteta turizma ovisi o ljudima
Iako uvoz radne snage trenutno omogućuje održavanje sezone, dugoročna održivost hrvatskog turizma ovisi o zadržavanju domaćih radnika, pravednijim plaćama i poreznim rasterećenjima. Bez toga, upozoravaju stručnjaci, bit će sve teže očuvati kvalitetu usluge po kojoj je Jadran godinama bio prepoznatljiv.
