IstaknutoVijesti

Institucije BiH nemaju dovoljno novca za režije

Službi za zajedničke poslove institucija BiH trebat će dodatnih 750.000 KM za struju, lož-ulje za zagrijavanje prostorija i ostale komunalne usluge, a za potrebe objekata u kojima su smještene institucije na razini BiH.

Navedeno je to u Prijedlogu odluke o odobravanju sredstava iz tekuće rezerve budžeta institucija BiH u 2022. godini Službi za zajedničke poslove institucija BiH

U nadležnosti Službe je, podsjetimo, investiciono i tekuće održavanje kompleksa zgrada i zemljišta za 17 objekata u kojima su smještene institucije BiH. Služba je, ističe se, sve do sada iz tekućeg budžeta uspijevala osigurati sredstva za izmirenje obveza za režijske troškove. Međutim, sada se pojavio problem, prenose nezavisne.

Naime, tijekom krojenja budžetskog zahtjeva za ovu godinu sredstva za energiju i komunalne usluge planirana su na osnovu tržišnih cijena u tom razdoblju, bez predviđenih značajnijih povećanja.

U računici se navodi da izdaci za energiju i komunalne usluge predstavljaju najveću rashodovnu stavku, jer se odatle pokrivaju troškovi za električnu energiju, grijanje, lož-ulje, potrošnju vode, usluge odvoza smeća itd.

U pitanju su zgrade na Marijin dvoru, zgrada Predsjedništva BiH, prostorije “Službenog lista BiH” na Otoci, zgrada CIK-a itd.

“Napominjemo da je u 2022. godini već došlo do poskupljenja svih energenata (električna energija, lož-ulje, usluga grijanja preko JP ‘Toplane’, plina), a moguće je i poskupljenje vode i komunalnih usluga”, ističe se u prijedlogu.

Neće imati dovoljno raspoloživih sredstava

Upozoreno je da se Služba, zbog predstojeće zimske sezone i zagrijavanja radnih prostorija, u objektima institucija BiH može naći u situaciji da za ovu namjenu neće imati dovoljno raspoloživih sredstava, jer su povećani rashodi u odnosu na 2019, 2020. i 2021. godinu.

Recimo, izdaci za električnu energiju su sa 31. prosinca prošle godine iznosili 1.271.598 KM, od čega najviše potrošnje imaju zgrada parlamenta i Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH, ukupno 807.875,80 KM.

“U 2022. godini je došlo do enormnog poskupljenja električne energije, pa smo za prvih sedam mjeseci potrošili 1.261.021,24 KM. Projekciju smo vršili po realnim tržišnim cijenama, koji su veće u odnosu na prethodnu godinu, te je planirani iznos sredstava 1.900.000 KM”, ističe se u prijedlogu.

Povećat će se i troškovi za lož-ulje, koji se odnose na potrošnju za zagrijavanje spomenuta dva objekta. U 2021. godini za grijanje objekta Parlamentarne skupštine i Zgrade prijateljstva između Grčke i BiH utrošeno je 410.000 litara lož-ulja, koje je plaćano prosječno 1,8 KM po litru, te je ukupno izdvojeno oko 780.000 KM. Trenutna cijena je znatno veća od prošlogodišnje i iznosi 2,9 KM po litru.

“Planirana sredstva koja su potrebna za nabavku lož-ulja u 2022. godini bi iznosila oko 1.200.000 KM”, ističe se u prijedlogu.

Neće se moći izmiriti obaveze

Kako je upozoreno, u slučaju da se ne odobri zahtjev, odnosno izdvajanje dodatnih 750.000 KM, a imajući u vidu trenutnu situaciju nastalu enormnim rastom računa za električnu energiju i lož-ulje, neće se moći izmiriti obveze po prispjelim računima. To za posljedicu, ističe se, može imati isključenje električne energije i zagrijavanja u dva objekta na Trgu BiH.

Salih Karčić, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH, kaže da je ovaj zahtjev opravdan.

“Moraju imati sredstva na računu da bi kupili robu. To je vanredan trošak i to treba da se osigurati. Gorivo nam je neophodno, a tu je i povećanje cijene struje. Mislim da je taj zahtjev osnovan”, rekao je Karačić za “Nezavisne novine”.

Iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH potvrđuju da oni nisu u mogućnosti osigurati potrebna dodatna sredstva za uredno i blagovremeno servisiranje režijskih troškova te troškova lož-ulja do kraja poslovne godine.

“S obzirom na to, upućen je zahtjev Ministarstvu financija i trezora BiH za odobravanje sredstava iz tekuće rezerve budžeta za 2022. godinu”, rekli su iz Službe za zajedničke poslove institucija BiH za “Nezavisne novine”.

Odgovori