Iz svijeta u BiH stiglo 242,6 milijuna litara vode plaćenih gotovo 300 mil. KM

Prevelika ovisnost o uvozu brojnih kategorija prehrambenih proizvoda karakteristika je vanjskotrgovinske realnosti, što je značajnim dijelom posljedica nedovoljnog ulaganja u domaću proizvodnju, kao i nepostojanja strateškog odnosa prema uzgoju i distribuciji sažetoj u krilatici “od polja do stola”.

Međutim, svako malo iznenade pojave koje je teško racionalno objasniti, a koje pokazuju kako BiH, unatoč velikoj dostupnosti osnovnih sredstava za život, ista uvozi u znatnoj mjeri. Ilustrativan primjer naprijed navedenog je voda koja je, uslijed hidroloških karakteristika, u velikim količinama dostupna u BiH, zemlji koja se, uz to, može pohvaliti i iznimnom kvalitetom te čistoćom svojih izvora, no podaci s terena ne ulijevaju optimizam niti dopuštaju izvući zaključak kako će u skorije vrijeme stanje po pitanju vanjskotrgovinskog deficita biti nešto povoljnije.

Večernji list je iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH dobio podatke o vanjskotrgovinskom kretanju, odnosno količinama i vrijednosti uvezene i izvezene vode u posljednjih 11 godina, a koji jasno upućuju na rast uvoza, kako u smislu količina, tako i kada govorimo o financijskoj vrijednosti.

Kretanja i brojke

U 2013. godini količina uvezene vode (koja uključuje obje tarifne skupine – prirodne i umjetne mineralne i gazirane vode bez dodatnog šećera, aroma i zaslađivača, kao i vode s dodanim šećerom, zaslađivačima i aromama, kao i ostala bezalkoholna pića, osim sokova) bila je 144,1 milijun kilograma odnosno litara, a za tu količinu plaćena su 120,4 milijuna maraka. U istoj godini količina izvezenih voda bila je gotovo 62 milijuna litara, a za što je naplaćeno nešto više od 27,1 milijun maraka. Uočavamo na tom primjeru i nerazmjer u vrijednosti uvezene i izvezene vode. Pojednostavljeno, onu koju uvozimo u pravilu plaćamo skuplje.

Trend rasta, ali i deficita nastavio se i u godinama koje slijede, osim 2015. godine, u kojoj se dogodila zanimljiva situacija u kojoj nam je izvoz porastao na respektabilnih 177,8 milijuna litara, dok je uvoz bio 156,9 milijuna litara. No, za količinu izvezenih voda iz BiH naplaćeno je tek 30,6 milijuna maraka, dok su uvozne vode, iako u manjoj količini, plaćene čak 130 milijuna maraka.

Međutim, već godinu poslije količina izvezenih voda značajno pada, a dokaz je podatak kako smo 2016. izvezli tek 77,4 milijuna litara. No, količine uvoza ostale su na sličnoj razini, odnosno ostvarene su u iznosu od 156,5 milijuna litara. Trend rasta uvoza nastavio se i poslije, da bi svoj vrhunac dosegnuo prošle godine, u kojoj je u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 242,6 milijuna litara različitih voda (175,5 milijuna vode sa šećerima, aromama i zaslađivačima te 67 milijuna litara bez), a za tu količinu plaćeno je 298,9 milijuna maraka. Ipak, treba uputiti i na činjenicu da je u prošloj godini oboren rekord i kada govorimo o izvozu s obzirom na to da je iz BiH prema drugim državama otišlo malo više od 139 milijuna litara vode, no i na tom je primjeru vidljiv neujednačen odnos cijena s obzirom na to da su za tu količinu naplaćena 73,4 milijuna maraka.

Potrebna ulaganja

Primjer količinskih deficita koje bilježimo u kontekstu vode kao jednog od dostupnih resursa u BiH može biti paradigma ukupnog stanja u prehrambenom sektoru, što potvrđuju i brojke kojima raspolaže Vanjskotrgovinska komora BiH. Primjerice, iz BiH je u 2023. godini izvezeno 22,303.709 kg voća i orašastih plodova, da bi u istoj godini bila uvezena 195,794.622 kilograma. Međutim, postoje i kategorije proizvoda u kojima bilježimo suficit, što ulijeva optimizam. Primjer su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i prirodni med s izvozom od 69,531.323 kilograma te uvozom od 60,140.155 kilograma. Tko zna, možda ulaganja u proizvodni sektor donesu i neke druge dobre vijesti kada govorimo o domaćoj proizvodnji, a u tom kontekstu od suštinskog bi značaja bilo stvaranje pretpostavke za dobivanje sredstava iz iznimno izdašnog IPARD fonda Europske unije.