Predstojeći lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, kao i predizborni skupovi, uz ugostiteljske objekte, mjesta su najvećeg širenja koronavirusa, no budući da je većina povezana s položajem vladajućih struktura, nesmetano funkcioniraju dovodeći u opasnost cijelu državu, piše Večernji list BiH.
Posebno će osjetljivo biti održavanje izbora, kako zbog samih promatrača i članova biračkih odbora, ali jednako tako i građana kod kojih se povećava opasnost zaraze koronavirusom. Birači i zajednički prostor Na svakom biračkome mjestu nalazi se najmanje pet članova odbora, a, uz to, tu su i promatrači iz političkih stranaka, ali i nevladinih organizacija, a ove godine očekuje se, naročito u Mostaru, nazočnost i promatrača stranih diplomatskih predstavništava. To će, u biti, značiti da bi se u jednoj prostoriji moglo nalaziti, bez birača, do 10-ak osoba, što je samo po sebi opasno.
Ti će ljudi na ovim biračkim mjestima, uključujući otvaranje biračkoga mjesta i održavanja izbora te prebrojavanja listića, provesti najmanje 18 sati zajedno. Ako se uzme u obzir lokalna sredina srednje veličine, po jednome biračkome mjestu najmanje će glasovati od dvije do tri tisuće birača. Ako je zaražena svaka 20. osoba dok obavi glasovanje, a za što joj treba, ako bude gužvi, oko pola sata, onda su svi koji rade na biračkim mjestima kao članovi biračkih odbora ili promatrači izravno ugroženi.
Kako bi zaobišli tu situaciju, Središnjem izbornom povjerenstvu čak je Svjetska zdravstvena organizacija nudila pomoć kako bi se omogućilo da se izborni proces produlji, no ništa nije poduzeto, zbog čega je posve izvjesno kako će nakon nedjeljnih izbora biti dosta “izbornih klastera”.
Američki predsjednički izbori sa svojim dopisnim glasovanjem na izvjestan su način postali i uzor kako organizirati izbore te smanjiti mogućnost širenja zaraze koronavirusom. Već sada, kako doznajemo, postoji veliki broj članova odbora koji, u bojazni od zaraze, želi odustati od sudjelovanja u izbornome procesu, ali i stranačkih promatrača, što bi također na dan izbornoga procesa u ovu nedjelju moglo stvoriti velike probleme.
Uz to, problem bi se mogao prenijeti i na organiziranje nastavnoga procesa. Naime, izbori se u većini zemlje uglavnom održavaju u školskim ustanovama, a istodobno još uvijek nije donesen jedinstven zaključak kako će se odvijati nastava dan nakon tog “praznika demokracije”.
Zbog toga je Sindikat osnovnog odgoja i obrazovanja Sarajevske županije zatražio da se u ponedjeljak, 16. studenog za sve učenike organizira online nastava zbog dezinfekcije škola nakon lokalnih izbora. U zahtjevu nastavnici podsjećaju da će se u prostorijama osnovnih škola u nedjelju, 15. studenog održati izbori nakon čega ih je potrebno dezinficirati kako bi se mogle koristiti za nastavu. “Budući da je dosadašnja praksa pokazala da izborni proces, odnosno brojanje glasačkih listića, traje do ranih jutarnjih sati sljedećeg dana, ovim putem tražimo da, u skladu sa svojim nadležnostima, donesete odluku kojom će se 16. studenog organizirati online nastava u svim osnovnim školama na području Sarajevske županije, odnosno da radnici taj dan ne dolaze na posao dok se ne dezinficira prostor u školi”, navodi se u zahtjevu Sindikata.
Središnje izborno povjerenstvo preporučilo je lokalnim izbornim povjerenstvima da provedu dezinfekciju, a to se očekuje i od Civilne zaštite. Što poslije s nastavom? Također su preporučili da se dan poslije ili do završetka dezinfekcije nastava održi online. No, problem je što nitko za taj dio posla, koji nije malen, neće da izdvoji novac ni organizira sam posao dezinfekcije.
Zbog toga će djeca, po svemu sudeći, vratiti se u školske učionice kroz koje je dan ili dva ranije prošla armija birača, a da istodobno nisu osigurani elementarni uvjeti za funkcioniranje. Osim u Sarajevskoj županiji, nisu reagirale druge organizacije koje okupljaju zaposlenike u obrazovanju. Umjesto da zabrane okupljanja stranaka, ususret ovim izborima, uglavnom najveće političke organizacije masovno se okupljaju s biračima, prkoseći koronavirusu.
