Dok u javnost politički čelnici izlaze s tezom kako se mora izmijeniti Izborni zakon u BiH, postavlja se pitanje, kako provesti presude Europskog suda za ljudska prava, koje moraju biti obuhvaćene tim izmjenama. No bh. politički čelnici, svatko za sebe, imaju rješenja, ali za provedbu ovih presuda, postoji jedan ozbiljniji zadatak, izmjena Ustava BiH.
Nemoguće je implementirati presude međunarodnih i domaćih sudova bez reforme Ustava, kazao je u razgovoru za N1, Faris Vehabović, sudac Eeropskog suda za ljudska prava podsjetivši uz ostalo na presudu u predmetu Azre Zornić gdje se jasno navode izmjene Ustava.
Europski sud za ljudska prava donio je nekoliko presuda kojima je potvrđeno da Bosna i Hercegovina krši prava svojih građana po etničkom i teritorijalnom kriteriju. U slučaju Sejdić-Finci, potvrđena je diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina. Azra Zornić se žalila jer joj se ne dopustilo kandidiranje bez nacionalnog izjašnjavanja, Ilijaz Pilav iz Srebrenice BiH tužio je BiH jer se kao osoba nastanjena u ovoj općini ne može kandidirati za člana državnog vrha.
Samir Šlaku iz Sarajeva također je tužio BiH kao pripadnik nacionalne manjine, a Europski sud za ljudska prava potvrdio je i diksrimainaciju Svetozara Pudarića koji se nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva kao Srbin iz Federacije BiH.
Vehabović podsjeća da su presude Europskog suda starije od presuda Ustavnog sud BiH, odnosno da bi rješenjem europkih presuda bilo riješeno i pitanje Ljubić, ali i presude, po apelaciji Željka Komšića.
Zanimljivo da je ova odluka donesena 2015. godine, nije izazvala naročitu pozornost javnosti u BiH, iako je Ustavni sud potvrdio kako su ustavne odredbe entiteta Federacija prema kojima predsjednici i potpredsjednici moraju biti iz reda konstitutivnih naroda, predstavljaju kršenje Ustava BiH i Europske konvencije u odnosu na pripadnike tzv. Ostalih. No, za razliku od odluke po apeleciji Bože Ljubića, sporne odredbe nisu ukinute, već je navedeno da vlasti moraju otkloniti taj nedostatak kada se bude provela presuda Sejdić i Finci.
U međuvremenu razgovori se nastavljaju, a Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, je i na posljednjoj konferenciji za novinare ponovio kako će postojeći Ustav biti temelj za pregovore, za promjene nema političke volje.
Nekoliko je modela koji su ranije predloženi. Jedan od njih podrazumijeva Federaciju kao jedinstveno izborno područje s dva člana predsjedništva iz tzv. tri virtualne jedinice koje će vrijediti samo taj dan.
U odnosu na HDZ-ov prijedlog koji je insistirao na izboru bošnjačkog člana iz većinski bošnjačkih i mješovitog područja, odnosno hrvatskog člana iz većinski hrvatskog i mješovitog područja, u SDA su bili mišljenja kako se ne može govoriti izboru hrvatskog i bošnjačkog člana, barem ne kroz izmjene zakona jer bi to ponovno značilo rušenje presude Sejdić i Finci.
No, veći problem je u izboru izaslanika u Dom naroda PFBIH jer u HDZ-u inzistiraju da se na paritet koji postoji primjeni proporcionalna zastupljenost u odnosu na izbor izaslanika, što je većina stranaka u Federaciji odbacila.
Ovo bi u konačnici pretpostavilo da najveći broj Hrvata bude izabran iz područja gdje hrvatski pučanstvo čini većinu, odnosno gdje je HDZ dominantna stranka, zaključuje N1 televizija.
