Određeno voće poput zelenih jabuka,
krušaka, malina, jagoda i borovnica, nalazi se među najboljim voćem koje
možete pojesti ako pazite na liniju…
Borovnice
Među moćnim antioksidansima nalaze se i flavonoidi koji se pak dijele u nekoliko većih skupina, a ona bitna za vitku liniju je skupina koja se zove – antocijani. Naime, antocijani mogu spriječiti nakupljanje viška kilograma, a borovnice su ih prepune. Stručnjaci kažu da im nije sasvim jasno kako antocijani smanjuju mogućnost od nakupljanja viška kilograma, ali da je to studijama potvrđeno, piše 24sata.hr.
– Ja sam obožavateljica borovnica iz mnogo razloga. Osim što su pune antioksidansa, prepune su i vlakana zbog kojih se duže osjećam sitom. One su jedan od najzdravijih plodova koje možete jesti – rekla je dr. Keti Peterson, internistica u bolnici Lenox Hill u New Yorku.
Inače, flavonoidi su jako važni za rast i razvoj biljaka.
Flavonoidi su sekundarni metaboliti, što znači da predstavljaju organske spojeve koje nemaju direktnog utjecaja na rast i razvoj biljaka, ali su moćni antioksidansi koji odstranjuju slobodne radikale. Slobodni radikali uzrokuju oštećenje stanica, oštećenje nasljednog materijala (DNA), ubrzavaju proces starenja, te sudjeluju u razvoju mnogih bolesti.
Jabuke
Kao
i borovnice, i jabuke su bogate flavonoidnim polimerima i prepune su
vlakana, što ih čini još jednom voćkom savršenom za održavanje vitke
linije. Stručnjaci savjetuju da jabuke jedete s korom.
– Tako ćete u tijelo unijeti više vlakana i antioksidansa te postići i bolju kontrolu nad razinom šećera u krvi.To će pak smanjiti žudnju za hranom, posezanje za grickalicama i spriječiti prejedanje – objašnjava dr. Sharad Paul iz Novog Zelanda, autor knjige “The Genetics of Health: Understand Your Genes for Better Health” (Genetika zdravlja: Razumjeti svoje gene za bolje zdravlje).
Utjecaj jabuka na zdravlje čovjeka
poznat je već stoljećima, već se prije više od 900 godina jabuka davala
oboljelima za poboljšanje zdravlja crijeva, pluća i živčanog sustava.
Sastojci jabuke, kao što su vlakna i flavonoidi, spuštaju razinu
kolesterola i poboljšavaju funkciju crijeva. Iste tvari mogu sudjelovati
u smanjenju rizika od pojave raka prostate, dijabetesa i astme.
Kruške
I ovdje se radi o voću prepunom vlakana, flavonoida, a samim time i antioksidansima. I one doprinose osjećaju sitosti pa ljudi koji redovito jedu kruške nisu skloni toliko posezati za drugom hranom i grickalicama. Kao i kod jabuka, i kruške je najbolje jesti zajedno s korom.
Lignin je vrsta netopljivih prehrambenih vlakana prisutnih u kruškama koja djeluje kao prirodni regulator kolesterola u krvi. Uz pozitivan učinak na kolesterol, lignin sudjeluje i u regulaciji probave. Prevenira konstipaciju (zatvor) jer olakšava prolazak crijevnog sadržaja i peristaltiku crijeva te tako štiti od raka debelog crijeva.
Jagode
Kao i u slučaju borovnica, i jagode su bogate skupinom flavonoida – antocijanima. Imate li mogućnosti, pojedite svaki dan šalicu jagoda, a kombinirati ih možete s, recimo, zobenim pahuljicama i jogurtom za doručak.
– Određeno voće poput zelenih jabuka, krušaka, malina, jagoda i borovnica, nalazi se među najboljim voćem koje možete pojesti ako pazite na liniju. Ne samo zato što je manje slatko, već i zato što sadrže visoku razinu flavonoida – objašnjava dr. Keti Peterson.
Jagode sadrže mnoštvo antioksidanata – 1 šalica ima više od više od dnevne preporučene količine vitamina C. Bogatstvo flavonoida (kvercetin, kemferol) omogućuje sniženje razine lošeg kolesterola.
Ljute papričice
Da,
dobro ste pročitali – paprike su zapravo voće, iako ih velika većina
ljudi svrstava u povrće. Želite li izgubiti višak kilograma, svakako u
svoj jelovnik uvrstite više ljutih papričica koje su bogate kapsaicinom –
sastojkom jako zdravim za naše tijelo koji zapravo čiliju daje tu
ljutinu.
Upravo je kapsaicin zaslužan za brže topljenje suvišnog sala na našem tijelu. On pretvara bijelo masno tkivo u smeđe.
Smeđe masno tkivo locirano je među lopaticama i zaslužno je za trošenje masnoća, dok se bijelo masno tkivu nalazi na području trbuha i zadatak mu je taložiti masnoću.
Inače, ljudi koji jedu ljutu hranu žive
duže, pokazala je jedna studija. Znanstvenici tvrde kako ljudi koji
ljutu hranu jedu jednom do dva puta tjedno žive deset posto duže, a 14
posto oni na čijem je tanjuru dva do sedam puta tjedno. Za to je
zaslužan upravo kapsaicin koji se nalazi u čiliju, feferonima i
kajenskom papru. Što više kapsaicina sadrže, ljući im je okus.
