Kada će biti kraj pandemije korone?
Pada broj slučajeva covida-19 u svijetu i raste zamor od pandemije pa brojne zemlje ukidaju ograničenja uvedena kako bi se spriječilo širenje koronavirusa.
No, prerano je za proglašenje pobjede, kažu stručnjaci koji upozoravaju da bi nejednak pristup cjepivu mogao dovesti do pojave novih i smrtonosnijih varijanti virusa.
Pozitivni znakovi
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je 14. rujna “prvi veći pad tjednih slučajeva u više od dva mjeseca” nakon što su je u prvom tjednu rujna bilo ukupno četiri milijuna novih zaraza.
Broj je ponovno pao idući tjedan na 3.6 milijuna, a broj umrlih na “nešto manje od 60.000”, objavio je WHO ovaj tjedan.
Čini se da u Europi gdje je cijepljen veliki postotak odraslih, nakon porasta zaraza uzrokovanih varijantom delta, sad pandemija ipak jenjava.
“Vjerujem da većina svijeta (uključujući većinu Europe i Amerika) ulazi u završnu fazu pandemije”, tvitao je prošli tjedan Francois Balloux s londonskog sveučilišta.
“Bit će porasta zaraza u narednim mjesecima/godinama, ali ne predviđam valove covida-19 usporedive s onima u proteklih 18 mjeseci”, napisao je.
Epidemiolog Mircea Sofonea, specijalist za evoluciju zaraznih bolesti na Sveučilištu Montpellier, rekao je da se covid-19 sada drugačije širi, posebno u Europi.
“Primjećujemo prijelaz s valova na više raspršenih žarišta koji nisu tako opsežni”, rekao je za AFP.
Ovo poboljšanje ohrabrilo je nekoliko europskih zemalja da ukinu neka ili čak sva ograničenja povezana s pandemijom, kao što je to učinila Danska 10. rujna.
“U iduća dva ili tri tjedna ćemo znati jesu li rezultati danskog eksperimenta pozitivni ili ne”, rekao je epidemiolog Antoine Flahault za AFP.
Rekao je da će ono što će se dogoditi u Danskoj odrediti “možemo li ohrabriti druge europske zemlje da ukinu raširenu uporabu zdravstvenih propusnica pa čak i nošenje maski bez rizika od novog jačanja pandemije”.
“Mjere se uvijek mogu ponovno uspostaviti ako zaraze opet porastu”, dodao je.
Razlozi za oprez
Je li pandemija u svojoj završnoj fazi?
“Mislim da je to još rano reći za sve, iako bi to moglo biti točnije za dijelove svijeta s visokom procijepljenošću”, rekao je virolog Julien Tang za AFP putem emaila.
Zasad, kaže, izjave o tome “moraju biti specifične za svaku zemlju ili regiju”.
“Prisutne su jasne nejednakosti u pogledu cijepljenja u svijetu”, rekao je Tang.
Manje od dva posto svjetske najsiromašnije populacije primilo je tek prvu dozu cjepiva, istaknuo je Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje pri Sveučilištu u Ženevi.
“U određenim dijelovima, istočnoj i srednjoj Europi, Africi, Aziji, Izraelu, Kanadi, El Salvadoru, Belizeu, slučajevi eksponencijalno rastu pa ne možemo reći da je pandemija iza nas”, rekao je.
Čak i u bogatim, dobro procijepljenim državama koje pokazuju silazni trend situacija se može obrnuti, upozoravaju stručnjaci.
Kako se sjeverna polutka približava zimi, ljudi će ponovno gravitirati prema većim druženjima u zatvorenim prostorima u kojima se potiče cirkulacija virusa.
“Moramo pripaziti na situaciju u Europi i Sjevernoj Americi dok ulazimo u sredinu jeseni”, rekao je Sofonea.
“Ono što znamo o ovoj pandemiji jest da je nepredvidiva”, dodao je Flahault.
“Nitko nije predvidio pojavu varijante delta u Indiji prošlog proljeća, iako smo strahovali da bi se tako nešto moglo dogoditi.”
Razlozi za brigu
Vrlo zarazna delta sada je dominantna u cijelom svijetu.
Iako su cjepiva manje učinkovita u njezinu širenju, i dalje su učinkovita u sprečavanju hospitalizacija i smrti.
No to se može promijeniti.
“Ako mutacija delte postane otpornija na postojeća cjepiva, mogla bi poništiti napredak kojemu sada svjedočimo”, rekao je Flahault.
S obzirom na to da veliki udio populacije siromašnih zemalja nije cijepljen, vjerojatnije je da će veći porasti zaraza uzrokovati pojavu novih varijanti, dodao je.
“Sve dok virus značajno cirkulira negdje u svijetu, nećemo biti sigurni od novih valova”, rekao je Flahault.
“Za globalnu sigurnost moramo cijepiti što je moguće više ljudi na Zemlji.”
