Dugi niz godina znamo da su naša crijeva centar našeg zdravlja. U crijevima se stvara više od 90% hormona sreće – serotonina te oko 50% dopamina, crijeva su naš imunosni organ te se ovdje nalazi oko 70% imunosnih stanica.
Crijeva s razlogom nazivamo i našim „drugim mozgom“, a tu se nalazi oko sto milijuna živaca. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi, to jest “dobre” bakterije, koje imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina.
U ljudskom probavnom sustavu nalazi se više od 1015 mikroorganizama, 10 puta više od ukupnog broja ljudskih stanica, a ukupni broj mikroorganizama u čovjekovu tijelu teži i 1-1,5 kg. Svi ti mikroorganizmi čine – mikrobiotu.
Različiti učinci
Probiotici su živi mikroorganizmi koji pružaju niz zdravstvenih benefita za naše zdravlje kada se konzumiraju ili primjenjuju na tijelo. Mogu se naći u jogurtu i drugoj fermentiranoj hrani, dodacima prehrani i proizvodima za uljepšavanje, piše Ordinacija.hr.
Probiotici mogu sadržavati razne mikroorganizme. Najčešće su bakterije koje pripadaju skupinama nazvanim Lactobacillus i Bifidobacterium poput: Bifidobacterium bifidum, Bifidobacterium breve, Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium longum, Lactobacillus acidophilu, Lactobacillus casei, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus reuteri, Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus GG. Još se neke bakterije također mogu koristiti kao probiotici, a mogu se koristiti i kvasci poput Saccharomyces boulardii.
Različite vrste probiotika mogu imati različite učinke. Na primjer, ako određena vrsta Lactobacillusa pomaže u prevenciji nekog stanja, to ne znači nužno da bi ista vrsta Lactobacillus ili bilo koji od probiotika Bifidobacterium učinila isto.
Probiotici imaju različite učinke na tijelo, a različiti probiotici mogu djelovati na različite načine.
Probiotici su kombinacija živih korisnih bakterija i / ili kvasca koji prirodno žive u vašem tijelu. Međutim, u tijelu i na tijelu stalno postoje dvije vrste bakterija – dobre i loše bakterije. Probiotici se sastoje od dobrih bakterija koje pomažu u održavanju zdravlja i adekvatnog funkcioniranja. Svačiji mikrobiom je jedinstven. Nitko nema iste mikrobne stanice – čak su i blizanci različiti.
Iako je najčešće mjesto povezano s dobrim bakterijama – vaše crijevo (uglavnom debelo crijevo), u tijelu i na tijelu imate nekoliko mjesta gdje nalazimo dobre bakterije poput usne šupljine, rodnice, mokraćnih puteva, kože, pluća. Odnosno sva mjesta koja su u kontaktu s vanjskim svijetom.
Kako probiotici pomažu?
Trenutačno se provodi mnogo istraživanja oko ideje što probiotici mogu učiniti za vaše tijelo. Iako postoji puno mogućih pozitivnih ishoda, znanstvenici još uvijek rade na pronalaženju konačnih odgovora o tome kako probiotici mogu pomoći u raznim stanjima. Za sada se smatra kako njihovo korištenje nema štetne učinke. Našu crijevnu mikrobiotu narušavaju neki lijekovi poput antibiotika, lijekova za vezanje želučane kiseline, steroidnih protuupalnih lijekova, hormonskih preparata, stoga je u tim situacijama potrebno povesti računa o eventualnoj nadoknadi dobrih bakterija, piše Ordinacija.hr.
No postoje i neka medicinska stanja u kojima probiotici mogu pomoći. To se može razlikovati od čovjeka do čovjeka, što znači da ono što djeluje za jednu osobu možda neće djelovati blagotvorno i za drugu. Oni se također mogu razlikovati ovisno o određenom probiotiku koji se uzima.
Mogu li dobiti probiotike iz hrane?
Postoje dva načina da unesete više dobrih bakterija u svoja crijeva: fermentirana hrana i dodaci prehrani. Fermentirana hrana najprirodniji je izvor. Možda već imate u svakodnevnoj prehrani određene namirnice koje sadrže probiotike.
Ne postoji preporučeni dnevni unos za probiotike, pa ne postoji način da se točno zna koja je fermentirana hrana ili koja je količina najbolja.
Zašto fermentirana hrana? Fermentacija je jedna od najstarijih tehnika konzerviranja hrane. Čovječanstvo stoljećima fermentira hranu i piće poput piva i vina. Fermentirana hrana prolazi kroz proces laktofermentacije u kojem se prirodne bakterije hrane šećerom i škrobom u hrani, stvarajući mliječnu kiselinu.
Drugi način na koji se može gledati na fermentaciju jest da se jedna vrsta hrane pretvara u drugu. Na primjer, kupus postaje kiseli kupus, krastavci postaju kiseli krastavci, soja se pretvara u miso, a od mlijeka se može napraviti jogurt, sirevi i kiselo vrhnje.
Ne sadrži sva fermentirana hrana probiotike. Neke namirnice podvrgavaju se koracima koji uklanjaju probiotike, poput piva ili vina, ili ih čine neaktivnima, poput pečenja i konzerviranja. Međutim, većina fermentirane hrane je i probiotička hrana. Najčešća fermentirana hrana koja prirodno sadrži probiotike ili im je dodan probiotik uključuje jogurt, kefir, kombuchu, kiseli kupus, kisele krastavce, miso, tempeh, kimchi, kruh od kiselog tijesta i neke sireve.
Jogurt se smatra najcjenjenijim izvorom probiotičke hrane jer ima okus i teksturu koja je općenito privlačna našim nepcima. Broj i vrsta bakterija mogu se razlikovati ovisno o vrsti jogurta.
Kako započeti s probioticima
Probiotici su općenito prepoznati kao sigurni, ali ne preporučuju se ako imate ugrožen imunosni sustav zbog određenih stanja poput autoimunih bolesti. Prije nego se odlučite za suplementaciju probioticima, konzultirajte se sa svojim liječnikom ili nutricionistom kako bi vam pomogli odabrati koji bi proizvod za vas bio najbolji te preporučuje li se uopće njihovo korištenje u vašem slučaju.
Ako se odlučite za probiotike u obliku suplemenata, možda će trebati neko vrijeme da biste pronašli probiotik koji vam odgovara. Ako nakon nekoliko tjedana ne primijetite nikakve koristi od jednog proizvoda, isprobajte drugi s različitim sojem bakterija.
Prebiotička hrana pomaže da vaše dobre bakterije porastu. U svoju prehranu uključite mahunarke poput graha, graška i leće te raznoliko povrće, posebice ono zeleno lisnato kao i razne varijante voća te cjelovitih žitarica.
Svakodnevna dobro uravnotežena prehrana bogata vlaknima pomaže u održavanju broja dobrih bakterija na odgovarajućoj razini.
