Kako se mijenja Ustav RS, a kako BiH
U jeku sve dublje političke krize u Bosni i Hercegovini, srpski politički predstavnici i dio akademske zajednice otvorili su proces javne rasprave o Nacrtu novog Ustava Republike Srpske.
Predložene promjene uključuju ukidanje Vijeća naroda, konstitutivnosti naroda, kao i mogućnost uspostave vojske RS-a, što je izazvalo niz reakcija, ali i otvorilo pitanje – koliko su takve ustavne promjene pravno i politički moguće?
Geopolitički trenutak i javne rasprave
Predsjednik Radne skupine za izradu nacrta novog ustava RS Vitomir Popović istaknuo je kako je cilj održati javne rasprave širom Republike Srpske, a kao ključni razlog za ovakvu inicijativu naveo je “povoljan geopolitički trenutak”.
„Mislim na prvo mjesto, dakle, pitanja koja se tiču primjene Daytonskog mirovnog sporazuma, posebno u onom dijelu koji se odnosi na izvorne i naknadno uspostavljene nadležnosti,“ kazao je Popović, naglasivši da je izvornu podjelu nadležnosti predviđenu Daytonom potrebno reafirmirati.
Ustav RS-a mijenja se dvotrećinskom većinom
Postupak izmjene entitetskog ustava jasno je propisan – nakon javnih rasprava, tekst mora biti potvrđen u Narodnoj skupštini RS-a dvotrećinskom većinom, te dodatno dobiti većinu u Vijeću naroda RS-a unutar svakog konstitutivnog naroda i skupine ostalih.
„Za promjenu Ustava Republike Srpske potrebna je dvotrećinska većina članova Narodne skupštine te većina u Vijeću naroda unutar svakog konstitutivnog naroda i skupine ostalih,“ izjavio je dr. sc. Ivan Tomić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Međutim, trenutna parlamentarna većina predvođena SNSD-om nema dovoljan broj ruku, a opozicija ne daje potporu predloženim izmjenama, što taj scenarij čini malo vjerojatnim.
Ustav BiH: Krut i teško promjenjiv
U odnosu na entitetski, Ustav Bosne i Hercegovine spada u red krutih ustava. Za njegove izmjene potrebna je dvotrećinska većina u državnom Zastupničkom domu, uz dodatno potvrđivanje u Domu naroda, gdje je ključna potpora najmanje trećine izaslanika iz svakog konstitutivnog naroda.
Profesor Tomić podsjeća da jednostrani povrat prenesenih nadležnosti s državne na entitetsku razinu nije moguć: „Ustavni sud BiH u predmetu U2/22 naveo je da, jednom kad su nadležnosti prenesene, postale su isključiva nadležnost institucija BiH i one se ne mogu vratiti čak ni novim sporazumom između entiteta.“
Primjeri iz europske prakse: Belgijski model federalizacije
U kontekstu traženja rješenja za složene višenacionalne zajednice, Tomić kao pozitivan primjer navodi Belgiju.
„Važno je spomenuti četvrtu državnu reformu kojom je Belgija i de jure postala federalna država… sve su državne reforme podrazumijevale proces jačanja regija i zajednica, uključujući i jezična područja,“ kazao je Tomić.
Podijeljene vizije budućnosti
Predsjednik NSRS Nenad Stevandić smatra da donošenje novog ustava može pridonijeti rješavanju dugogodišnjih političkih problema. „Za ozbiljne ljude uvijek je vrijeme da se država bolje uredi,“ rekao je, ističući da se “suverenitet Republike Srpske najbolje štiti Ustavom”.
S druge strane, pravni stručnjaci i dio političke javnosti upozoravaju kako takve izmjene nemaju ni pravnu ni političku podlogu u aktualnim okolnostima.
Federalizam kao okvir stabilnosti
Zaključno, stručnjaci ističu kako unatoč suprotnim političkim vizijama, federalni princip s jasno definiranim i podijeljenim nadležnostima ostaje jedini realan okvir za stabilnost i funkcionalnost Bosne i Hercegovine.
„Promjene su moguće, ali jedino kroz institucionalne mehanizme, dijalog i politički konsenzus,“ zaključuju pravni stručnjaci.
