Paradajz, omiljeni plod u mnogim vrtovima, često se suočava s izazovom poznatim kao vršna trulež paradajza. Ova uobičajena pojava može značajno uticati na prinos i kvalitetu plodova, predstavljajući pravu noćnu moru za uzgajivače.
Vršna trulež paradajza može se javiti iz više razloga, uključujući nedostatak kalcija u biljkama i druge čimbenike koji joj doprinose. Bez obzira na uzrok, ova fiziološka pojava ima potencijal da uništi cjelogodišnji trud. U ovom članku ćemo pažljivo istražiti uzroke, simptome i što je najvažnije, efikasne mjere prevencije vršne truleži paradajza.
Simptomi
Početni simptomi vršne truleži se javljaju kao mala zatamnjenja na vrhu ploda, zatamnjenja se povećavaju, a kako plod zri postaju udubljenija. Na velikim udubljenjima javljaju se koncentrični krugovi. Napadnuto tkivo izgleda poput kože i čvrsto je. Postoji i mogućnost da oboljelo mjesto napadnu paraziti te ono tada pocrni. Plod može imati nekoliko pjega ili pak jednu veliku koja može zahvatiti pola ploda.
Simptomi vršne truleži slični su sunčanim pjegama ali su one bijele boje a također simptomi se mogu zamijeniti s plamenjačom koji su vidu malih vodenastih zona koje se brzo povećavaju i tamne. Često povrtlari ove prve simptome zamijene s plamenjačom jer su vrlo slični. Kasnije, na mjestu koje je zahvaćeno vršnom truleži nastaju ulegnuća smeđe do crne boje. Na kraju se na odumrlo tkivo nasele saprofitske gljivice pa se zahvaćena zona ploda osuši.
Zašto dolazi do vršne truleži paradajza
1. Nedovoljna količina kalcija u zemljištu je jedan od glavnih čimbenika koji doprinose vršnoj truleži paradajza. Preporučuje se da se prije uzgoja napravi kemijska analiza tla kako bi se utvrdila potrebna količina kalcija i kako bi se pravilno dodao ovaj element.
Dakle, ova pojava može nastati kao posljedica fizioloških poremećaja u usvajanju kalcija. Pojavljuje se na kiselim tlima koja imaju manjak kalcija ili je njegovo usvajanje iz zemljišta otežano. Takvi uvjeti obično nastaju kada je zemljište suho, kada nakon suše padnu obilnije kiše ili kada se prekasno počne navodnjavati.
Sprečavanje vršne truleži je samo preventivno, dakle kada se pojave simptomi ne mogu se otkloniti primjenom hranjiva.
Vrijeme primjene prihrane s kalcijem je početak cvjetanja i tijekom cvjetanja, ali je najbolje prihranu na bazi kalcija koristiti nakon analize zemljišta, jer kao što smo već rekli često u zemljištu ima ovog elementa, ali uslijed nedostatka vlage, prevelike suše i prekomjerne upotrebe dušika, biljka nije u stanju da ga usvoji te se ispoljava vršna trulež paradajza.
2. Stres izazvan naglim promjenama vlažnosti tla također može doprinijeti razvoju vršne truleži, čak i kada postoji dovoljno kalcija u tlu. Održavanje optimalne razine vlage u tlu je ključno, a tenziometri mogu biti korisni alati za praćenje vlage. To omogućava poljoprivrednicima da održe optimalnu vlagu tla i smanje rizik od vršne truleži.
3. Niska pH vrijednost tla također može biti uzrok vršne truleži. Analiza tla trebala bi se provesti kako bi se utvrdio pH vrijednost i, ako je tlo kiselo, potrebno je provesti kalcifikaciju kako bi se povećala dostupnost kalcija. Održavanje neutralnog ili blago povišenog pH-a tla može pomoći u sprječavanju problema s vršnom truleži i poboljšati usvajanje drugih hranjivih materija.
4. Nedovoljno razvijen ili oštećen korijen također može doprinijeti pojavi vršne truleži. Prilikom sadnje, treba izbjegavati prekomjerno zalijevanje kako bi se izbjegla gušenja biljaka. Također, pažljivo rukovanje biljkama i izbjegavanje oštećenja korijena tijekom obrade tla ključno je za razvoj snažnog korijenovog sistema koji može pružiti biljkama potrebne hranjive materije.
5. Zalijevanje hladnom vodom također može pridonijeti problemu vršne truleži. Iako se temperatura vode iz bušotine ne može promijeniti, zalijevanje ujutro kada je temperatura tla niža može smanjiti šok za biljke.
6. Neizbalansirana ishrana biljaka može pridonijeti osjetljivosti na vršnu trulež. Analiza tla može pružiti informacije o nedostacima hranjivih tvari, a gnojiva se trebaju primjenjivati ciljano prema fazama razvoja biljaka kako bi se osigurala uravnotežena ishrana.
7. Duže razdoblje ekstremno visokih temperatura također može pogoršati problem vršne truleži. U takvim uvjetima, primjena različitih tehnika zasjenjivanja, poput zasjenjivanja krova ili orošavanja biljaka, može pomoći u snižavanju temperature i smanjenju stresa biljaka.
Uzimajući u obzir sve navedene informacije, važno je poduzeti preventivne mjere kako bi se smanjio rizik od vršne truleži paradajza. To uključuje pravilno đubrenje, održavanje optimalne vlažnosti tla, održavanje pH vrijednosti tla, kontrolu zaslanjenosti tla, pažljivo rukovanje biljkama, primjenu ispravne temperature vode za zalijevanje te osiguranje uravnotežene ishrane biljaka.
Suočavanje s vršnom truleži paradajza može biti izazovno, ali primjenom navedenih mjera prevencije možete smanjiti rizik od infekcije i očuvati zdravlje i kvalitetu svojih biljaka paradajza. Redovna briga, pravilna ishrana biljaka i pažljivo praćenje mogu osigurati obilan i zdrav urod sočnih paradajza u vašem vrtu.
