Kad ste žedni i želite utažiti žeđ, uvijek možete posegnuti za čašom obične vode, no H2O nije nužno i najbolje rješenje kada je rehidracija organizma posrijedi, pokazala je studija znanstvenika sa škotskog sveučilišta St. Andrews koji su usporedili reakciju organizma na nekoliko različitih napitaka.
Istraživači su ustanovili da premda voda vrlo brzo utaži žeđ i rehidrira organizam, napitci s vrlo malo šećera, masti ili proteina djeluju još učinkovitije jer rehidriraju tijelo na dulje vrijeme.
Razlog tomu je način na koji naš organizam reagira na napitke, kaže Ronald Maughan, profesor na Medicinskom fakultetu St. Andrews i autor studije.
Jedan od faktora je količina konzumiranog napitka. Naime, što više tekućine popijete, ona brže ‘odlazi’ iz vašeg želuca te se apsorbira u krvotok u kojemu razrjeđuje tjelesne tekućine te se na taj način organizam rehidrira.
Drugi faktor koji utječe na to u kolikoj mjeri napitak rehidrira povezan je s nutritivnim vrijednostima napitka. Primjerice, ustanovljeno je da mlijeko učinkovitije rehidrira organizam od obične vode jer sadrži šećer laktozu, neke bjelančevine i nešto masnoće, a sve to pridonosi usporenom pražnjenju želuca te održava rehidraciju tijekom duljeg razdoblja.
Mlijeko sadrži i natrij koji djeluje poput spužve i vezuje se za vodu u tijelu što rezultira stvaranjem manje količine urina
Isto vrijedi za oralne rehidracijske otopine koje se koriste u liječenju proljeva. One sadrže male količine šećera, natrija i kalija, koji na isti način zadržavaju vodu u organizmu.
“Ovo istraživanje nam govori puno onoga što smo i ranije znali. Elektroliti, poput natrija i kalija, pridonose boljoj rehidraciji, a kalorije iz napitaka utječu na sporije pražnjenje želuca, što rezultira manjom potrebom za uriniranjem”, pojasnila je nutricionistica Melissa Majumdar, osobna trenerica i glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku čiji znanstvenici nisu sudjelovali u studiji.
Paziti na količinu šećera u napitku
Znanstvenici upozoravaju da treba biti vrlo oprezan kada je riječ o šećerima, primjerice u voćnim sokovima ili u gaziranim zaslađenim napitcima.
Takva pića nisu nužno rehidrirajuća zbog veće količina šećera te se u želucu zadržavaju dulje u odnosu na običnu vodu.
Znanstvenici upozoravaju da se nakon što ti napitci uđu u tanko crijevo, visoka koncentracija šećera koju sadrže razrjeđuje tijekom fiziološkog procesa poznatog kao osmoza. To znači da tanko crijevo “povlači” vodu iz organizma da bi razrijedilo šećere što ih sadrže spomenuti napitci.
Sokovi i gazirani napitci ne samo da manje rehidriraju, već organizmu daju dodatne šećere i kalorije koje nas neće zasititi poput čvrste hrane, pojasnila je Majumdar. Ako birate između vode ili sokova i gaziranih pića, uvijek se odlučite za vodu, podsjeća.
Što je s pivom i bijelom kavom?
Profesor Maughan podsjeća da alkohol djeluje kao diuretik i njegovo konzumiranje rezultira češćim uriniranjem. No ako morate birati između piva i žestokih alkoholnih pića poput viskija, bolje je popiti pivo jer na taj način unosite više tekućine u organizam. “Ako popijete više žestica brže ćete dehidrirati, no nakon konzumacije razrijeđenih alkoholnih piva nećete.”
Kada je riječ o kavi, hidratacija ovisi o količini kofeina koju ste unijeli u organizam. Primjerice, obična, ‘duga’ kava s oko 80 miligrama kofeina djeluje rehidrirajuće poput vode, no konzumiranje više od 300 mg kofeina ili otprilike dvije do četiri šalice može rezultirati gubitkom tekućine jer kofein ima blag i kratkotrajan diuretski učinak.
Takvo što će se češće dogoditi osobama koje
rijetko konzumiraju kavu, a izbjeći se može dodavanjem jedne ili dviju
žlica mlijeka u šalicu s kavom.
