Cijene ogrjeva ponovno su porasle u Bosni i Hercegovini. Ono što dodatno zabrinjava je nastavak rasta cijena u narednom razdoblju. S obzirom na iznose plaća i mirovina, veliki broj građana ove zime neće moći zagrijati domove. Kako se bližimo novoj sezoni grijanja, cijene rastu.
Veći je postorak rasta nego ranije zbog povećane potražnje s europskog tržišta, naveli su u jednoj bh. kompaniji. Podsjećaju kako je zabrana izvoza peleta na snazi do kraja listopada te da će kraj zabrane značiti i dodatna povećanja cijena. “Trenutne cijene ogrijeva u BiH su za pelet preko 1.000 KM po toni. Za iscjepana drva po prostornom metru po 165 KM, dok je za kameni i mrki ugalj cijena 285 KM po toni, a za drveni i lignit ugalj 195 KM po toni.
Cijene su u pojedinim slučajevima za pojedine vrste ogrijeva čak i preko 150% veće u odnosu na prošlu godinu. Ako uzmemo u obzir, primjerice, da je tona peleta prošle godine bila maksimalno 480 KM po toni, a iscjepana drva 97 KM po metru”, pojasnio je Muhamed Helać, menadžer jedne od bh. kompanija, javlja N1.
Mnogima su ovakva poskupljena nepodnošljiva. Umirovjenicima s najnižim primanjima dogorjelo je i prije nego što su naložili prvu vatru. “Svakako da smo se susreli s brojnim situacijama po pitanju umirovljenika, dosta onih žalosnih gdje su čak plakali preko telefona, gdje su govorili – shvaćate li vi da meni treba pola mirovine za metar drva, ali situacija je takva kakva jeste i ne znamo kako će se dalje odvijati”, dodao je Helać. U nešto boljem položaju su oni koji su osigurali ogrijev ranije. Svako odlaganje kupovine znači stotine KM manje u novčaniku.
“Pelet iznosi 700 KM, toliko sam ga platio prije 15 dana, a mirovina mi je 384 KM. Kada usporedim cijene sa prošlogodišnjim nigdje me nema”, “Sve je poskupilo pa i ogrijev. Duplo više novca sam izdvojila ove godine za ogrijev”, “Ovo je da čovjek poludi. Ima li ikakvog zakona da se ovo zaustavi? Pa život nas umirovljenika je Bože sačuvaj”, “Meni nije žao ostaviti ovaj dunjaluk na ovakvoj patnji i na ovakvoj nevolji. Ja evo trošim plin i ne znam čime da se grijem ako ga nestane, kuda da idem? U zemlju, da se ubijem?”, komentari su ogorčenih građana. Vapaj građana očito ne čuju oni smješteni u foteljama i toplim uredima. Ni struka nema optimističniju poruku od one – štedite. “I neke zemlje EU pozivaju svoje građane da štede energiju, da za stupanj dva manje griju svoje domove”, naveo je Azrudin Husika, stručnjak za energetiku. Neka vam domovi budu za stupanj – dva hladniji nego prošle godine apeliraju stručnjaci. Tvrde da nam je 18 stupnjeva u prostoriji sasvim dovoljno. Cijene ogrijeva rastu i pitanje hoće li uporedo rasti i prag tolerancije na hladnoću ili će pasti prag tolerancije na sustav u kojem građani nisu u mogućnosti osigurati niti osnovno.
