Brzo širenje virusa SARS-CoV-2, koji uzrokuje bolest COVID-19, često otvara dileme o tome hoće li univerzalno cjepivo biti djelotvorno u svim njegovim mutacijama. Virus može mutirati kod određene osobe i te se varijante šire kroz populacije i vrijeme.
Nakon provedenog velikog istraživanja, znanstvenici s američkog istraživačkog instituta “Walter Reed Army” (WRAIR) tvrde da koronavirus u svijetu ipak nije značajno mutirao i sugeriraju da bi za sve zaražene učinkovito moglo biti isto cjepivo.
U istraživanju koje su vodili znanstvenici dr. Morgane Rolland i dr. Kayvon Modjarrad analizirani su uzorci više od 27.000 osoba koje su zaražene koronavirusom diljem svijeta, a među uzorcima su i oni uzeti iz Hrvatske u ožujku 2020. godine.
Kako bi odredili mutacije SARS-CoV-2 virusa od izbijanja pandemije, znanstvenici su usporedili čak 18.514 neovisnih genomskih sekvenci virusa koje su prikupili iz čak 84 zemlje svijeta. Sve te uzorke su proučili i u njima tražili varijacije indikativne za mutaciju. Njihova analiza otkrila je niske procjene genetske diferencijacije kod koronavirusa od početnog izbijanja pandemije pa do danas.
SARS-CoV-2 virus je, navode u ovoj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, mutirao više kao rezultat slučajnog postupka, a ne prilagođavanjem ljudskim domaćinima koje napada.
Već prije istraživači iz laboratorija Los Alamos u New Mexicu i sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini ustvrdili su da je genetska inačica SARS-CoV-2 virusa sposobnija zaraziti ljudske stanice od izvornog oblika koji se pojavio u Kini. Ta jedina značajna mutacija, nazvana „D614G“ koja je smještena unutar proteina koji tvori šiljak virusa i koristi ga za proboj u naše stanice, pojavila se nakon početka epidemije u Wuhanu, vjerojatno u Italiji. Sada se bilježi u čak 97 posto uzoraka u cijelom svijetu.
- Kao i u drugim istraživanjima, primijetili smo da je mutacija „D614G“ u šiljastim S proteinima naglo porasla od početka pandemije, no nismo tu mutaciju mogli povezati sa specifičnim adaptivnim silama virusa. Kad se virusi razmnožavaju i šire među populacijom, očekujemo mutacije, a neke se mogu popraviti vrlo brzo – navodi Morgane Rolland.
Znanstveni tim sugerira da bi s obzirom na nisku razinu genetskih varijacija, perspektivni kandidat za cjepivo vjerojatno bio jednako učinkovit protiv svih trenutno cirkulirajućih sojeva koronavirusa.
“Uzorci pokazuju da je SARS-CoV-2 virus manje raznolik od virusa HIV-a i gripe. Stoga možemo biti oprezni optimisti i reći da virusna raznolikost neće biti prepreka za razvoj široko zaštitnog cjepiva protiv infekcije COVID-19“, ističe znanstveni tim.
Kao što je poznato razvoj novog cjepiva u normalnim uvjetima traje desetak godina, no budući je pandemija koronavirusa paralizirala cjelokupno gospodarstvo te izazvala brojne medicinske probleme krenulo se u ubrzani razvoj cjepiva. Stručnjaci predviđaju da će učinkovita vakcina protiv Covida-19 biti dostupna početkom iduće godine ili možda već koncem ove godine.
Trenutno je 30 cjepiva u kliničkoj fazi istraživanja te 139 u pretkliničkoj fazi. Od tih tridesetak cjepiva u kliničkoj fazi, njih sedam je daleko odmaklo i testiraju se na stotinama tisuća ljudi po cijelom svijetu.
