Korupcija prijeti stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine

Od međunarodnih dužnosnika, konkretno onih iz Sjedinjenih Američkih Država, posljednjih dana stižu upozoravajuće poruke – da je Bosna i Hercegovina ogrezla u korupciji i da će uslijediti sankcije. Svjesni su da domaći političari ne mogu, a i ne žele, da se uhvate u koštac s tim problemom. Zato i ne čudi što Amerika šalje specijalnog izaslanika za istrage u Bosnu i Hercegovinu i regiju.

Bosna i Hercegovina je jedna od najkorumpiranijih država u Europi zbog čega građani odlaze iz zemlje, izričit je Gabrijel Escobar, specijalni izaslanik američkog predsjednika za zapadni Balkan. Od nas su, kaže, gori samo Azerbejdžan i Bjelorusija. Bosna i Hercegovina, tvrdi Escobar, ima deset puta veću emigraciju mladih od Srbije, a njen javni sektor sada čini 70 posto gospodarstva, što je sve vođeno duboko ukorijenjenom korupcijom.

GABRIEL ESCOBAR, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan

“Ljudi odlaze iz zemlje, ne zato što ne žele da žive u multietničkoj državi, već zato što ne mogu da se zaposle bez korumpiranih veza. Ovo je kontekst u kojem se dešava sadašnja kriza koja je maskirana kao etnička kriza.“

Da korupcija predstavlja prijetnju za stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana, a naročito za Bosnu i Hercegovinu, potvrdio je i vršilac dužnosti pomoćnika sekretara u Ministarstvu financija SAD Paul Ahern tijekom prošlotjedne posjete regiji. Na sastancima sa bh. dužnosnicima, Ahern je ukazao na rizik po investicije u Bosni i Hercegovini ako se ne poduzmu ozbiljni koraci na iskorjenjivanju korupcije. Najavio je i kako Sjedinjene Američke Države neće sjediti skrštenih ruku i nijemo sve promatrati.

“Ministarstvo financija SAD može i hoće koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi se suprotstavilo korumpiranim akterima koji ugrožavaju budućnost Bosne i Hercegovine i njenih građana.”

A ovim problemom bavit će se i stalni pravni savjetnik kojeg će imenovati Vlada SAD. On bi trebao raditi na povećanju kapaciteta za istrage, krivično gonjenje i suđenja u slučajevima koji se odnose na korupciju i organizirani kriminal na području zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Politički analitičar Tanja Topić smatra da su SAD očito jasno uvidjele što ključni problem u cijeloj regiji i da su odlučne da nešto promijene u vezi s tim pitanjem.

TANJA TOPIĆ, politička analitičarka

„Poruka kojom bismo posebno trebali da se pozabavimo, a to je da u samim tim zemljama uključujući i Bosnu i Hercegovinu ne postoje one unutrašnje snage koje su spremne da se uhvate u koštac s tom pošasti, tako da to predstavlja jednu prilično tužnu sliku našeg odnosa prema korupciji.“

Prema indeksu percepcije korupcije koji se mjeri u 180 zemalja svijeta, Bosna i Hercegovina zauzima 111. mjesto i uvjerljivo je najlošije rangirana u regiji. Iz godine u godinu bilježimo pad na ovoj listi.

DAMJAN OŽEGOVIĆ, Transparency International Bosne i Hercegovine

„Čak u odnosu na prethodnu godinu mi smo pali za čak 11 mjesta, što je zaista veliki pad. Na to je nesumnjivo utjecala pandemija koronavirusa gdje je došlo do jedne opće pometnje, naročito u oblasti javnih nabavki.“

Iako već 15 godina pišu o milijunskim aferama u poslovnom portalu Capital kažu da ih nijedan tužitelj nikada nije nazvao i zatražio neki podatak kako bi pokrenuo istragu po službenoj dužnosti. Sadašnje stanje kod nas, ističu, ne može promijeniti nijedan pojedinac, pa makar on bio i iz Amerike, jer su problem domaće institucije koje ne funkcioniraju.

SINIŠA VUKELIĆ, urednik poslovnog portala „Capital“

„One su zarobljene od strane političkih elita koje jedine imaju demokratsko pravo da uvedu promjene. Ali njima promjene ne odgovaraju, jer na taj način morali bi prvo da pohapse svoje najbliže suradnike, rodbinu, a možda i sami da završe iza rešetaka.“

Svi su suglasni da korupcija više nego išta drugo razara Bosnu i Hercegovinu. Svi znaju u čemu je problem, ali nitko ne zna kako ga riješiti. A možda i zna, ali je svjestan da, ako ga riješi ili pokuša riješiti, gotovo sigurno gubi izbore i fotelje u kojima udobno sjedi.

“Doktorica Željka Mačak Šafranko izolirala je prvi omikron-virus kod nas. To će nam omogućiti nove neutralizacijske testove i to je iznimno važno za nas i za međunarodnu suradnju”, rekla je Markotić u Dnevniku HRT-a.

Osim toga izvijestila je da je Klinika puna pacijenata te da se pritisak ne smanjuje na jedinice za intenzivno liječenje, a gdje je također kapacitet popunjen iznimno teškim bolesnicima.

“Dosta njih je mlađe dobi, dijelom i oni koji su bili zdravi do sada. U intenzivnoj je većina njih na respiratoru, kolege se trude maksimalno, čine sve što moderna medicina može učiniti, ali nažalost kod covida smo vidjeli da puno toga ne možemo”, naglasila je Markotić.

Komentirala je i lijek protiv koronavirusa, od kojega je danas stiglo 1800 doza, naglasivši da je lijek kombinacija dva monoklonska antitijela čiji je zadatak da neutraliziraju onaj S protein, “spyke” protein i onemoguće daljnje razmnožavanje i širenje virusa, a može se davati za liječenje u jednoj dozi ili preventivno, i to za liječenje osoba koje nisu na kisiku, u samom početku bolesti ili imaju blaži oblik bolesti, no potencijalno zbog nekih kroničnih bolesti imunološkog statusa i slično očekuje se da bi mogli razviti teški oblik bolesti.

“Treba se primijeniti čim prije u bolničkim uvjetima, ako se daje u profilaksi nakon kontakta s inficiranima, također ga treba primijeniti u jednoj dozi, ako se radi o imunokompromitiranim bolesnicima, može se još svaka četiri tjedna davati pola doze dok prođe rizik od čestih kontakta s oboljelima”, kazala je Markotić.

Dodaje kako je riječ o skupom lijeku koji je u ispitivanju imao dobar učinak, a vjeruje da i protiv delta soja može imati dobar učinak.

Na omikron, navodi Markotić, nažalost neće imati veći učinak te je naglasila da je cijepljenje i dalje najbolja prevencija.

“Cjepivo je za sve, ono štiti, prema prvim rezultatima vidimo da protiv omikrona štiti treća, ‘booster’ doza, gotovo cijela zapadna Europa ubrzano se cijepi trećom dozom. Čini se da bi ga to moglo zaustaviti”, istaknula je Markotić.

Navodi kako o omikron inačici SARS-CoV-2 virusa još nemamo dovoljno podataka.

“Ono što vidimo u zapadnim zemljama – bolnice se pune, puno je više oboljelih, ali u tim zemljama cijepljenih je više, zato je nama važno da povećamo broj cijepljenih”, poručila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić

Ističe da je dobra stvar što smo usporili dolazak omirkona zatvaranjem granica za putnike iz JAR-a i zemalja iz kojih su ga mogli donijeti, dodavši da smo time dobili na vremenu da se sustav pripremi za velik broj oboljelih te da se oni koji su se dvoumili stignu cijepiti. Virus će, upozorila je Markotić, definitivno doći, najprije sada tijekom blagdana s dolaskom ljudi iz drugih zemalja.