Prije četiri godine SAD i svijet upoznali su pravu snagu dezinformacija na društvenim mrežama, kada je i pojam lažnih vijesti ušao u svakodnevni rječnik – a sve zbog tadašnjih predsjedničkih izbora na koje su se mnoge lažne vijesti tijekom 2016. godine odnosile.
Ove godine SAD ponovno biraju predsjednika, a priča se s namjerno plasiranim dezinformacijama na Facebooku ponavlja. I to ne samo da se ponavlja, nego je i oko tri puta češća pojava lažnog sadržaja nego prije četiri godine, iako je Facebook od tada uveo mehanizme provjere istinitosti vijesti koje se tamo dijele.
Studija nastala u sklopu projekta Digital New Deal pokazuje kako je s početkom izborne 2020. godine došlo do ubrzanja u kreiranju lažnih vijesti, te interakcije korisnika s njima – umjesto 600 milijuna interakcija u tri mjeseca, trenutačno ih se događa preko 1,8 milijardi.
Broj onih koji se predstavljaju kao izvori vijesti, a zapravo plasiraju zavaravajući sadržaj, nije toliko porastao koliko je povećana njihova aktivnost. Stoga vodećih 10 izvora lažnih vijesti generira 62% svih interakcija korisnika s takvim sadržajem, javlja Bug.
Ova studija naziva ih manipulatorima, i pokazuje kako je upravo porast njihove aktivnosti doveo do povećane prisutnosti sadržaja koji se može nazvati lažnim ili zavaravajućim. Osim izbora, veliki katalizator cirkuliranja lažnih vijesti bila je i pandemija koronavirusa.
Ipak, izbori se smatraju većim mamcem za ovakav sadržaj jer je frekvencija lažnih vijesti više rasla u trećem nego u prvom kvartalu ove godine. Kako se bliže izbori, pada pojava potpuno lažnih vijesti i interakcija s “običnim” vijestima, dok interakcija s manipulatorskim izvorima i dalje ostaje visokom.
Spomenimo i da je Facebook, nakon gotovo desetljeća kritike na njegov račun, ovoga tjedna uveo politiku prema kojoj će sa svoje platforme uklanjati sav sadržaj u kojem se negira holokaust. Nadopuna je to propisa protiv govora mržnje, na temelju koje je već sada, u drugom tromjesečju ove godine, s Facebooka uklonjeno 22,5 milijuna pojedinačnih sadržaja.
Nova politika kojom se zabranjuju antisemitski sadržaji ima za cilj obrazovati korisnike i boriti se protiv neznanja i aktivnog poricanja Holokausta, a nastala je u suradnji s globalnim židovskim organizacijama koje imaju isti cilj.
