Liječnici skeptični prema PCR testovima, sve više zaraženih sa negativnim nalazima

U Sarajevskoj županiji brojke se ne smiruju. Zaključci sjednice Skupštine SŽ nisu odgovorili na apele onih koji se svakodnevno susreću s najtežim posljedicama epidemije, težim i od urušavanja ekonomije i mentalnog zdravlja.

U BiH treći val epidemije na koljena spušta ionako oslabljen zdravstveni sustav. Sarajevska županija je jedno od najvećih žarišta u Europi.

“Jako je složena situacija iz prostog razloga jer se radi ovde o britanskom virusu”, ističe Ednan Drljević, šef Covid odjela Opća bolnica “Abdulah Nakaš”.

Broj oboljelih na 100.000 stanovnika na tjednom nivou, incidenca, na osnovu koje se i donose epidemiološke mjere u SŽ, raste rapidno. Već nekoliko dana viša je od 1.000.

“U komparaciji sa prethodnim valom u jednom momentu najveća incidenca u studenom je bila 871 na 100.000 stanovnika i nesumljivo govori o širenju tog britanskog soja”, zaključuje Aida Pilav, direktorica Zavoda za javno zdravstvo SŽ.

Problem nije samo u incidenci koja raste već i u činjenici da liječnici koji rade u Covid odjelima ozbiljnost situacije preciznije vide u simptomatologiji.

“Prije je bilo sasvim normalno da pacijenti oko 9 ili 11 dana se javljaju, a sada smo primjetili da se to dešava mnogo ranije, negdje oko petog do sedmog dana i da skoro svi dolaze sa teškim oblicima upale pluća koja zahtjevaju kiseoničku potporu”, otkriva Nermin Granov, šef Klinike za kardiovaskularnu kirurgiju KCUS-a.

U bolnicama je smješteno 688 COVID-19 bolesnika, kiseonika ima, ali za postojeće kapacitete.

“Imamo jako tešku kliničku sliku, pogotovo kod mlađe populacije i starijih osoba, također se pokazalo da su vektori odnosno prenosioci djeca”, kaže Haris Vranić, ministar zdravstva SŽ.

Prema simptomatologiji situacija je teža u odnosu na statističke pokazatelje, a liječnici su sve više skeptični prema nalazima PCR testova.

“Pacijenti dolaze kasno. Dolaze sa teškim pneumonijama, sa niskom saturacijom. Dolaze nam pacijenti koji imaju PCR test negativan i jedan i drugi”, navodi Alden Begić, internist angiolog.

Zdravstveni radnici su složni u jednom.

“Ono što je važno je medicinski kadar. Osobito važne su medicinske sestre koje su stalno uz pacijenta i naravno ljekari koji mogu da interveniraju u svakom trenutku”, podsjeća Ismet Gavrankapetanović, direktor Opće bolnice “Abdulah Nakaš”.

I upravo su oni najsvjesniji situacije s COVID-19 u Sarajevu i mole i apeluju da se zaustavi zaraza.

“Imamo situacija da liječnici izađu iz smjene i dobiju infarkt. Da ljudi psihični ne mogu da podnesu, da zahtjevaju hospitalizaciju. Kada vidite tu tugu, devedeseto godište koje praktično umire i na EKG imate ravnu liniju, a 86 godište čeka da legne u taj krevet. To su neizbrisive slike i ja pozivam sve one koji mogu nešto uraditi po ovom pitanju da na bilo koji način, nekom odredbom da donesu, da skrenu smjer ove pandemije jer sada pomirljivi tonovi ne pomažu”, tvrdi Granov.

Zaključci Skupštine SŽ nisu adekvatan odgovor na epidemiološku situaciju, kao ni mjere širom zemlje, smatraju medicinari. Koliko god se širili bolnički kapaciteti, bez zaustavljanja širenja virusa oni mogu biti popunjeni za nekoliko dana, prenosi N1.